Вештачка интелигенција (film)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Veštačka inteligencija
Filmski poster
Izvorni naslovA.I. Artificial Intelligence
Žanrnaučnofantastični film
RežijaStiven Spilberg
ScenarioStenli Kjubrik
Glavne ulogeHejli Džoel Ozment
Franses O'Konor
MuzikaDžon Vilijams
Lara Fabijan
Džoš Groban
Godina2001.
Trajanje146 minuta
ZemljaSAD
Jezikengleski
Budžet100.000.000 dolara
Zarada235.926.552 dolara
Veb-sajtaimovie.warnerbros.com
IMDb veza

Veštačka inteligencija (engl. „A.I. Artificial Intelligence“) je američki naučnofantastični film iz 2001. godine, reditelja Stivena Spilberga.

Radnja[uredi | uredi izvor]

Upozorenje: Slede detalji zapleta ili kompletan opis filma!

U 22. veku, globalno zagrevanje dovelo je do topljenja polarnih ledenih kapa, poplava obala, primoravajući američku vladu da donese zakone koji ozbiljno ograničavaju rađanje dece. Pojavljuje se nova klasa robota - humanoidni androidi sposobni da oponašaju misli i emocije. Ljudi i roboti se nazivaju orga (organizam) i mehanizam (mehanizam). Uprkos svojoj slobodi, ovi drugi nemaju politički i pravni status i mogu legalno postojati samo ako imaju licencu. David, prototip modela koji je kreirala Sajbertroniks, je robot nalik dečaku programiran da voli svoje ljudske vlasnike. Kompanija testira svoju kreaciju na jednom od svojih zaposlenih, Henriju Svintonu, i njegovoj supruzi Moniki. Sin Svintonovih, Martin, stavljen je u suspendovanu animaciju dok nije pronađen lek za njegovu retku bolest. Iako je Monika u početku bila zastrašena od Davida, ona je u njemu ipak aktivirala program projekcije ljubavi. Dejvid se takođe sprijatelji sa Tedijem, robotom plišanim medvedom koji brine o dobrobiti androida.

Nakon što je pronađen lek za Martina, on se vraća kući, gde dolazi do rivalstva između njega i Davida. Martin ubeđuje Dejvida da noću ode u spavaću sobu svojih roditelja i odseče pramen Monikine kose, ali u trenutku kada David to uradi, par se budi. Na zabavi pored bazena, jedan od Martinovih prijatelja, pokušavajući nožem da aktivira Davidov program samoodbrane, gadno ga plaši. David se čvrsto drži Martina i obojica padaju u bazen. Čak i na dnu, David ga i dalje drži. Henri spasava Martina od utapanja. Roditelji su šokirani Davidovim postupcima i zabrinuti su da mu je njegova sposobnost da voli dala i sposobnost da mrzi. Henri ubeđuje Moniku da odvede Davida u Sajbertroniks, gde će biti uništen. Međutim, na putu do kompanije, Monika odlučuje da ga ostavi u šumi zajedno sa plišanim medvedom da ga spreči da bude uništen. Ostavljen sa Tedijem, Dejvid se seća bajke „Pinokijeve avanture” Karla Kolodija, koju su mu čitali roditelji, i odlučuje da pronađe Plavu vilu kako bi ga pretvorila u pravog dečaka. On veruje da će ga majka posle ovoga voleti. Odlazeći u potragu, on završava na sajmu mesa, gde se zastareli roboti uništavaju pred navijačkom publikom. David je na korak od uništenja, ali ga je publika, prevarena realističnim likom Davida, jedinog od svih robota koji su molili za njegov život, pustila. Protagonista odatle beži zajedno sa Gigolom Džoom, robotom koji je pobegao pošto je optužen za ubistvo koje nije počinio.

Džo, Tedi i Dejvid putuju u Red Siti, američku metropolu. Koristeći informacije iz holografskog sistema upućivanja pod nazivom Dr. No, junaci stižu do najviših spratova Rokfeler centra na delimično poplavljenom Menhetnu. Do tamo stižu amfibijskim vozilom, letelicom koja može i da roni pod vodu, koju su ukrali od policije u Crvenom gradu. Na Menhetnu, Dejvid upoznaje svog tvorca, profesora Alena Hobija, koji mu kaže da je njihov susret eksperiment koji pokazuje stvarnost Davidove ljubavi i želje. Pored toga, postaje jasno da su mnoge kopije Davida već napravljene, uključujući i ženske verzije. David, na njegovu žalost, shvata da nije jedinstven. Očajan, pokušava da izvrši samoubistvo pavši sa ivice nebodera u okean, ali ga Džo spašava na amfibijskom vozilu. David kaže Džou da je video Plavu vilu pod vodom i da želi da siđe do nje. U tom trenutku, Džoa hvata policija sa elektromagnetom. Dejvid i Tedi se spuštaju na dno amfibijskim vozilom u potrazi za Vilom, za koju se ispostavlja da je statua sa vožnje na Koni Ajlendu. Tedi i Dejvid su zarobljeni kada čudesni točak padne na njihovo vozilo. Verujući da je Plava vila stvarna, David je zamoli da ga pretvori u pravog dečaka, ponavljajući njenu želju dok mu ne ponestane unutrašnje napajanje.

Tako prolazi dve hiljade godina. Čovečanstvo je mrtvo, a Menhetn je zatrpan ispod nekoliko stotina stopa leda. Roboti su evoluirali u visoko napredne humanoidne forme. Pronalaze Dejvida i Tedija, shvate da su oni drevni roboti koji su videli žive ljude i odleđuju ih. Probuđeni David prilazi smrznutoj statui Plave vile, koja puca i razbija se nakon što je dodirne. Nakon što su primili i shvatili Davidova sećanja, futuristički roboti rekonstruišu dom porodice Svinton i objašnjavaju mu kroz interaktivnu sliku Plave vile da ga je nemoguće učiniti čovekom. Međutim, na Dejvidov nagovor, ponovo stvaraju Moniku putem DNK uzorka iz pramena njene kose koji je Tedi sačuvao. Ali može da živi samo jedan dan i ovaj proces se ne može ponoviti. David provodi svoj najsrećniji dan sa Monikom i Tedijem. Na kraju dana ona ide u krevet poslednji put; David legne pored nje, zatvori oči i ode „gde se snovi rađaju“. Robot Tedi se penje na krevet i posmatra Dejvida i Moniku kako zaspi.

Uloge[uredi | uredi izvor]

Glumac Uloga
Hejli Džoel Ozment Dejvid
Franses O'Konor Monika Svinton
Džud Lo žigolo Džoi
Sem Robards Henri Svinton
Džejk Tomas Martin Svinton
Vilijam Hert prof. Alen Hobi
Brendan Glison grof Džonson-Džonson
Meril Strip Plava vila (glas)
Ben Kingsli Narator
Robin Vilijams doktor Nou

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]


Filmovi sa najvećom zaradom u 2001. godini (SAD)
1. jul