Википедија:Referenciranje za početnike

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Reference (upućivanja, odrednice) na Vikipediji su važne za proveru podataka i za informisanje čitalaca. Svaki urednik može da ukloni nereferencirani materijal; članci sa nepotkrepljenim materijalom mogu biti obrisani, tako da je, ako se nešto dodaje u članak, veoma preporučljivo da se uključe reference, da bi se znalo odakle podatak potiče. Referenciranje može početniku da izgleda teško i zastrašujuće, ali to je ipak lako da se uradi. Ovo je uputstvo kako da počnete.

Izvori, reference, literatura[uredi | uredi izvor]

Bibliografija koja je korišćena za pisanje članka može se navesti na različite načine — u tekst se mogu uneti tzv. „inlajn“ reference, tj. reference koje se unose u sam tekst članka i pored rečenica koje su sporne, ili se bibliografski podaci korišćenih knjiga ili linkovi korišćenih sajtova mogu popisati pod naslovom Literatura. Termin „izvori“ nije preporučljivo koristiti bilo za inlajn reference, bilo za literaturu, jer se taj termin obično koristi u istorijskoj nauci za primarne izvore, tako da može doći do nesporazuma.

Najidealnije bi bilo kad bi svaki članak na našoj Vikipediji imao obilne inlajn reference, ali takođe je sasvim u redu navesti i spisak literature koja je korišćena, bez daljeg detaljisanja, pogotovu kad se radi o veoma kratkim člancima. Naravno, ako želite da članak bude sjajan ili dobar, prema uspostavljenim pravilima, neophodne su inlajn reference.

I inlajn reference, i literatura trebalo bi da budu što detaljniji. Tako, na primer, u odrednici literature koja se odnosi na neku knjigu ili časopis, uz kompletan bibliografski podatak (autor, ime dela ili članka, ime časopisa ako je članak u pitanju, mesto, godina izdanja i izdavač, urednik ako ga ima, bilo bi dobro navesti i strane koje su se koristile (od.. do). U inlajn referenci treba navesti i broj strane na kojoj se nalazi potvrda za određenu tvrdnju koja se referencira. Kod linkova, treba dati link ka onoj stranici gde se tvrdnja nalazi, a ne na naslovnu stranu sajta ili teksta. Ukoliko to nije moguće, onda u samoj referenci navesti put kojim čitalac treba da se kreće kako bi stigao do citiranog podatka.

Validne (ispravne) reference[uredi | uredi izvor]

Referenca mora biti tačna, tj. mora dokazivati tvrđenje u tekstu. Za proveru „Petar Petrović se popeo na Avalu“, nije dobro referenciranje na stranu o Avali, ako se tamo ne pominje Petar Petrović, kao ni na stranu o Petru Petroviću, ako tamo nije pomenuto da se popeo na Avalu. Treba da stavite link prema izvoru koji dokazuje da je tačan podatak o njegovom poduhvatu. Morate da koristite pouzdane izvore, kao što su objavljene knjige, zvanična štampa i autorizovana (ovlašćena) mrežna mesta. Tekstovi sa blogova, Majspejs, Jutjub i obožavateljskih mrežnih mesta obično nisu prihvatljivi. Takođe, nisu prihvatljivi izvori kao što su originalno istraživanje (na primer, vaš esej ili istraživanje koje nije objavljeno, ili je objavljeno u ličnom izdanju), ili drugi članak na Vikipediji.

Ubacivanje referenci[uredi | uredi izvor]

Prva stvar, koju treba da uradite, je da napravite odeljak „Napomene i reference“ (ako već ne postoji). Odeljak treba da se nađe na kraju, ispod odeljka „Vidi još“, a iznad odeljka „Spoljašnje veze“. Unesite sledeći kod:

==Напомене и референце==
{{извори}}

Sledeći korak je da u tekst unesete reference. Sledi kod koji to radi. Stavlja se na kraju odgovarajućeg pojma, izraza, rečenice ili paragrafa na koji se odnosi, a posle znaka interpunkcije (tačke), bez razmaka (da bi se sprečilo odvajanje prilikom prebacivanja u novi red):

<ref>             </ref>

Tekst koji stavite između tagova (privezaka, oznaka) će se pojaviti u odeljku „Napomene i reference“.

Testiranje[uredi | uredi izvor]

Otvorite polje za uređenje na vašoj strani za razgovor, kopirajte sledeći tekst (ubacite vaš tekst gde je naznačeno), ubacite ga na dno strane i snimite stranu:

==Тест референце==
Ovo je tekst koji ćete objasniti referencom.<ref>Ovde dolaze detalji reference</ref>
==Напомене и референце==
{{извори}}

(Kraj teksta koji ćete kopirati.)

To bi trebalo da se prikaže ovako:

Test reference
Ovo je tekst koji ćete objasniti referencom.[1]
Napomene i reference
  1. ^ Ovde dolaze detalji reference

Koje podatke uključiti[uredi | uredi izvor]

Treba da navedete podatke koji omogućavaju čitaocu da nađe vaš izvor. Za onlajn izvor iz novina ili časopisa, to bi moglo da izgleda ovako:

<ref>[http://www.politika.rs/rubrike/Ekonomija/Srbiji-nudjen-samo-Juzni-tok.sr.html „Србији нуђен само јужни ток“], Јасна Петровић, ''[[Политика (новине)|Политика]]'', [[7. децембар]] [[2008]]. Приступљено [[6. фебруар]]а [[2009]].</ref>

To se prikazuje kao:

„Srbiji nuđen samo južni tok“, Jasna Petrović, Politika, 7. decembar 2008. Pristupljeno 6. februara 2009.

Obratite pažnju na jednostruke uglaste zagrade oko URL-a i naslova članka. Format je:

[http://URL „Наслов чланка“]

Pazite na razmak između URL-a i naslova. Rezultat ovog koda je da se URL sakriva, a naslov se prikazuje kao link. Koristite navodnike za naslov članka (to je citirani tekst), a dva apostrofa s obe strane imena lista (da se generiše kurziv, iskošeno). Dvostruke uglaste zagrade oko imena lista generišu unutrašnju vezu (vikivezu) prema odgovarajućem članku na Vikipediji. Apostrofi se stavljaju izvan zagrada.

Datum iza Politika je datum objavljivanja u novinama ili na mrežnom mestu, a datum iza „Pristupljeno“ je datum kad ste vi pristupili članku — što je korisno za pretraživanje Veb arhive u slučaju da veza nekada kasnije više ne bude aktivna.

Podaci koji nisu onlajn[uredi | uredi izvor]

Možete da koristite izvore koji nisu onlajn, već ste ih našli u biblioteci ili na drugom mestu — u tom slučaju izostavite podatke koji su irelevantni (beznačajni). Gornji primer sa novinama bi mogao ovako da se oblikuje:

<ref>„Србији нуђен само јужни ток“, Јасна Петровић, ''[[Политика (новине)|Политика]]'', [[7. децембар]] [[2008]].</ref>

To se prikazuje kao:

„Srbiji nuđen samo južni tok“, Jasna Petrović, Politika, 7. decembar 2008.

Ovde je jedan primer za knjigu:

<ref>{{en}}-{Charmley, John}-: ''-{The Princess and the Politicians}-''. (Чармли, Џон: ''Принцеза и политичари''). стр. 60. -{Penguin Books Ltd.}-, Лондон, 2006. -{ISBN}- 0140289712.</ref>

To se prikazuje kao:

(jezik: engleski)Charmley, John: The Princess and the Politicians. (Čarmli, Džon: Princeza i političari). str. 60. Penguin Books Ltd., London, 2006. ISBN 0140289712.

I ovde stavljate dva apostrofa oko naslova (da se prikaže kurzivom), umesto navodnika. Obratite pažnju na šablon {{en}} koji dodajemo da čitaocu skrenemo pažnju da je referenca na nekom drugom jeziku osim srpskog, kao i na oznake za sprečavanje transliteracije -{...}- koje koristimo da bi tekst na stranom jeziku, koji postavimo između ovih oznaka, ostao u latiničnom pismu i kada čitalac izabere da Vikipediju čita na ćirilici. Unošenje ISBN (međunarodnog) broja je izuzetno korisno čitaocu za pronalaženje knjige u biblioteci, knjižari ili onlajn izvoru. Obratite pažnju da prilikom pozivanja na knjige ili druga duža dela treba navesti tačnu stranu ili deo dela na koji se pozivate.

Format datuma[uredi | uredi izvor]

Datume treba uvek navoditi u sledećem formatu

[[27. јануар]] [[2009]].

Ukoliko navodite datum u padežnom obliku, koristite produžene ili ucevljene veze, na primer

Приступљено [[27. јануар]]а [[2009]].,

ili

Приступљено [[27. децембар|27. децембра]] [[2009]].

Šabloni citata[uredi | uredi izvor]

Možda vam više odgovara da koristite šablone za objedinjavanje detalja izvora. Šablon se umeće između oznaka ref, a popunjavate samo polja koja želite. Spisak šablona se može naći na strani "Sve strane" (dovoljno je da unesete početak reči za pretraživanje, npr. цит ili cit u imenskom prostoru Šablon, izaberite iz padajućeg menija).

Višestruko korišćenje iste reference[uredi | uredi izvor]

Kad se referenca pojavljuje prvi put u tekstu, možete joj dodati jedinstveno ime u <ref> kodu:

<ref name="веза1">Детаљи референце</ref>

Kad istu referencu koristite na drugom mestu u članku, dovoljno je samo da napravite prečicu umesto kucanja cele reference:

<ref name="веза1" />

Zatim koristite tu prečicu koliko god puta želite. Ne zaboravite da stavite /, ili će ostatak članka postati nevidljiv! Logično je da se puna imenovana referenca nalazi u prvom pojavljivanju, ali je moguće i da se nađe bilo gde u tekstu, a prečica može da se pojavi pre ili posle pune reference. Neki simboli ne mogu da se koriste u imenu reference, videćete koji, ako pokušate da ih koristite.

Primer korišćenja višestrukih referenci možete da vidite na stranama Pomoć:Fusnote i Vikipedija:Navođenje izvora u tekstu .

Alternativni sistem[uredi | uredi izvor]

Gornji metod je jednostavan i kombinuje reference i napomene u jedan odeljak. Poboljšanje je da se detalji referenci stave u svoj poseban odeljak „Reference“, a napomene koje se na njih odnose u poseban odeljak pod naslovom „Napomene“. Napomene mogu u glavni tekst članka da se unesu skraćenom obliku, kao što je urađeno u članku Harriet Arbuthnot, ili u punom obliku, kao u Brown Dog affair.

Alatka Reflinks[uredi | uredi izvor]

Postoji jedna vrlo korisna alatka za ubacivanje referenci, Reflinks. Potrebno je samo izabrati interaktivan (Interactive) način rada, ubaciti URL ili ime stranice u polje Page title or URL, označiti All unformated links, i kliknuti na Run Reflinks.

Napomena: Ako alatka ne nađe <references> ili {{reflist}}, ona će ga dodati u članak. Ako u članku postoji srpska verzija ovog šablona ({{Извори}}, {{рефлист}} ), onda ćete dobiti dupliran spisak referenci. Vodite računa da uklonite onaj šablon koji doda alatka.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Dodatne informacije možete naći u: