Вилино сито

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Vilino sito
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Divizija:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Binomno ime
Carlina acaulis
L., 1753

Vilino sito (Carlina acaulis) poznata i kao kravljak, kraljevac, kraljevak, pupava, pupava trava, beli trn, krmski koren, veliko sito (na Staroj planini zovu je šeremetka) je višegodišnja zeljasta biljka najčešće bez stabla iz porodice glavočika (Asteraceae).

  • Poreklo naučnog imena:

- roda od lat. carere = grepsti;

- vrste od gr. a = bez i kaulos= stablo (bez stabla, nema stablo)

- Carlina grandifolia Mnch.

Opis biljke[uredi | uredi izvor]

Najčešće je bez stabla pa listovi obrazuju prizemnu rozetu. Dugački su do 30 cm, a široki 6 cm i perasto su deljeni na 10 - 12 režnjeva sa svake strane. Lisni režnjevi imaju bodljaste zupce. Cvetovi su sakupljeni ucvast glavicu čiji je prečnik 5 - 13 cm i najčešće je pojedinačna. Plod je ahenija sa papusom (cipsela). Rizom je dobro razvijen, vretenast i vertikalno položen.

Hemijski sastav droge[uredi | uredi izvor]

Kao droga koristi se koren (Carlinae radix) koji sadrži:

Lekovito dejstvo i upotreba[uredi | uredi izvor]

Koristi se u narodnoj medicini kao:

Deluje protiv mikroba, gljivica pa se upotrebljava spolja za lečenje rana. Najčešće se upotrebljava za bolesti urogenitalnog trakta i kod grčeva u digestivnom traktu.

Koristi se i za jelo poput artičoke i to mlade glavice.

Prirodni resursi ove biljke su dosta smanjeni pa je delimično zaštićena (ograničeno prikupljanje).

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Gostuški, R: Lečenje lekovitim biljem, Narodna knjiga, Beograd, 1979.
  • Grlić, Lj: Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, August Cesarec, Zagreb, 1986.
  • Jančić, R: Lekovite biljke sa ključem za određivanje, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
  • Jančić, R: Botanika farmaceutika, Službeni list SCG, Beograd, 2004.
  • Jančić, R: Sto naših najpoznatijih lekovitih biljaka, Naučna knjiga, Beograd, 1988.
  • Marin, P, Tatić, B: Etimološki rečnik, NNK Internacional, Beograd, 2004.
  • Mindel, E: Vitaminska biblija, FaMilet, 1997.
  • Stamenković, V: Naše neškodljive lekovite biljke, Trend, Leskovac
  • Tucakov, J: Lečenje biljem, Rad, Beograd, 1984.
  • Šilić, Č: Šumske zeljaste biljke, ZUNS Sarajevo i ZUNS Beograd, 1990.

Galerija[uredi | uredi izvor]