Gornji Gajtan

Koordinate: 42° 58′ 35″ S; 21° 28′ 36″ I / 42.9764° S; 21.4767° I / 42.9764; 21.4767
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Gornji Gajtan
Gornji Gajtan
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugJablanički
OpštinaMedveđa
Stanovništvo
 — 2011.55
Geografske karakteristike
Koordinate42° 58′ 35″ S; 21° 28′ 36″ I / 42.9764° S; 21.4767° I / 42.9764; 21.4767
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina874 m
Gornji Gajtan na karti Srbije
Gornji Gajtan
Gornji Gajtan
Gornji Gajtan na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj016
Registarska oznakaLE

Gornji Gajtan je planinsko seosko naselje u Srbiji u opštini Medveđa u Jablaničkom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 55 stanovnika (prema popisu iz 2002. bilo je 87 stanovnika).

Položaj Gajtana je takav da je on „uvučen” između glavnog bila Radana i njegovog ogranka Sokolovog visa. Ovi planinski prostori, kao i guste šume, polukružno zatvaraju odnosno uokviruju selo i štite ga od hladnih severnih vetrova. Dolina Gajtanske reke otvara atar sela prema jugu i jugoistoku. Ona se odlikuje suženjima, proširenjima i klisurom dugom oko 4 km, iznad sela Gazdara, koji je čine jednim od živopisnijih predela gornje Jablanice. Reka obiluje ribom, koja se za vreme niskih proticaja zadržava u virovima.

Gajtanski atar sporo se spušta niz dolinu, što olakšava pristup. Stoga je 1975. godine izgrađen asfaltni put do Adžinaca[1] (današnje Putinovo).

Ovde se nalazi zaselak Putinovo, koji je se, pre nego što su meštani izglasali da promene naziv 2017. godine u čast ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, zvao Adžinci. Mesto se sastoji od 12 kuća.[2]

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Gornji Gajtan živi 74 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 49,1 godina (44,5 kod muškaraca i 55,3 kod žena). U naselju ima 36 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,42.

Ovo naselje je uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[3]
Godina Stanovnika
1948. 560
1953. 578
1961. 490
1971. 302
1981. 163
1991. 106 105
2002. 87 87
2011. 55
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[4]
Srbi
  
77 88,50%
Crnogorci
  
10 11,49%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Jović, Dr Goran S. (2005). Turistički potencijali naselja Jablanice. Niš: Prirodno-matematički fakultet u Nišu. str. 76. ISBN 86-83481-30-1. 
  2. ^ https://www.blic.rs/vesti/svet/dobrodosli-u-putinovo-selo-na-jugu-srbije-obozava-predsednika-rusije-i-nosi-ime-po/xwqer11.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)
  3. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  4. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  5. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]