Gornji Egipat

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mapa Gornjeg Egipta

Gornji Egipat (takođe: Ta-šemau, „zemlja trski“) je drevna država i regija u donjem toku Nila. Prostirala se od prvog katarakta kod Asuana do blizu današnjeg Kaira. Nizvodno od Gornjeg Egipta nalazio se Donji Egipat.

U savremenom Egiptu, područje doline Nila između Asjuta i oaze Fajum južno od Kaira naziva se Srednji Egipat.

Tokom predinastičkog perioda (do 3100. godine p. n. e) Gornji i Donji Egipat su bila dva kraljevstva. Njih je gornjegipatski faraon Menes ujedinio u jednu državu. Time je počela istorija dinastičkog Egipta. U vreme faraona Gornji Egipat je bio podeljen na 22 nome (vidi mapu). Glavni grad Gornjeg Egipta bila je Teba, a u vreme Ptolemeja to je bio grad Ptolemijas.

Simboli Gornjeg Egipta su bela kruna i biljka lotos. Bela kruna faraona je simbolizovala Gornji Egipat, dok je crvena simbolizovala Donji.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]