Zemerinška železnica
Zemerinška železnica Semmeringbahn | |
---|---|
Svetska baština Uneska | |
Zvanično ime | Zemerinška železnica |
Mesto | Donja Austrija, Štajerska, Austrija |
Koordinate | 47° 38′ 35″ S; 15° 49′ 52″ I / 47.643° S; 15.831° I |
Površina | 15.618, 858.121 ha (1,6811×109, 9,23674×1010 sq ft) |
Uključuje | |
Kriterijum | kulturna: ii, iv |
Referenca | 785 |
Upis | 1998. (22. sednica) |
Veb-sajt | http://whc.unesco.org/en/list/785 |
Zemerinška železnica, Austrija, koja počinje u Glognicu i vodi preko prevoja Zemering do Mircušlaga je prva planinska železnička pruga u Evropi normalnog koloseka. Obično se smatra da je ovo prva prava železnička pruga, izgrađena na teškom terenu i sa velikom visinskom razlikom. I dalje je u upotrebi kao deo Južne austrijske železnice.
Zemerinšku železnicu je između 1848. i 1854. izgradilo oko 20.000 radnika pod rukovodstvom projektanta Karla Ritera fon Gege. Na pruzi je probijeno 14 tunela (najviši je na visini od 1.431 m), 16 vijadukta (nekoliko na dva nivoa), preko 100 kamenih i 11 manjih gvozdenih mostova. Stanice i zgrade za nadzornike su često građene direktno od materijala prilikom bušenja tunela.
Visinska razlika pruge koja je duga 41 km je 460 m; na 60% njene dužine nagib je 20-25‰ (što odgovara razlici u visini od jednog metra na 40 metara dužine), a 16% krivina ima radijus od samo 190 m. Ovo je bila potpuno nova tehnička dimenzija u izgradnji pruga, a razvijeni su mnogi novi instrumenti i metode nadzora da bi se odgovorilo izazovima gradnje. Uvedene su i nove tehnologije za lokomotive, jer one koje su tada bile u upotrebi nisu mogle da se nose s takvim usponima i kratkim krivinama.
Još u vreme izgradnje vodilo se računa da se Zemerinška železnica uklopi u pejzaž, odnosno da se uskladi sprega tehnologije i prirode. Jedinstveno putničko iskustvo koje je nudila Zemerinška železnica značajno je doprinela otvaranju regiona Zemeringa za turizam. Brojni hoteli i pansioni su svedoci ove epohe. Ovaj ogromni uspon na susretu dva stoleća i razvoj regiona kao područja za zimske sportove u prvoj trećini 20. veka prvo je prekinut prvim svetskim ratom, a zatim i promenjenim turističkim potrebama ljudi. Zbog toga je ovaj jedinstveni prirodni i kulturni predeo sačuvan uz vrlo malo promena. Putovanje Zemerinškom železnicom, koja je u upotrebi više od 150 godina, još uvek je za putnike specifično iskustvo zahvaljujući raznovrsnosti predela, tipičnom stilu pansiona i karakterističnim delovima vijadukata i tunela.
Zemerinška železnica je 1998. uvrštena na listu Uneskove Svetske baštine.