Zosima Palestinski

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Zosima (grčki Ζωσιμος, 460, Palestina - 560, manastir Jordan) bio je monah jordanske porodice.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Zosima

Živeo u VI veku, za vreme vladavine Justinijana. Živeo je od detinjstva u jednom od manastira u okolini Kesarije Palestinske i, opisivao ga je Dimitrije Rostovski (mitropolit Rostovski).

Zosima je mučila neprijatna misao da li će biti čovek u pustinji, a anđeo se pojavio i na to mu rekao:

" Zosima! Tы userdno podvizalsя, naskolьko эto v silah čeloveka, i doblestno prošel postničeskiй podvig. Odnako net čeloveka, kotorый mog bы skazatь o sebe, čto on dostig soveršenstva. Estь podvigi, nevedomыe tebe, i trudnee proйdennыh toboю. Čtobы poznatь, skolьko inыh puteй vedut ko spaseniю, pokinь stranu svoю, kak slavneйšiй iz patriarhov Avraam, i idi v monastыrь, ležaщiй pri reke Iordane. "

Marija Egipćanka[uredi | uredi izvor]

Zosima se preselio u manastir Jordan, stojeći na ivici pustinje. Video je i razgovarao sa Marijom Egipćankom u periodu njenog života u pustinji. On ju je pronašao, pričestio i sahranio. Posle smrti Marije Egipćanke, on je govorio o svom životu monasima manastira, gde je živeo. Kasnije Život Svete Marije bio je napisan od strane Sofronija Jerusalimskog (patrijarh Jerusalima).

Zosima i Marija

Ikonografija[uredi | uredi izvor]

Zosima Palestinski sa Marijom Egipćankom (Grčka, 17. v.) Neoriginalani zapisi daju sledeći opis o izgledu Zosima: "... lik star i sed,sa bradom." Priče u vezi života Marije Egipćanke su povezane sa Zosimom. Marija stoji naga i Zosima joj daje plašt, a zatim joj daje Sveto Pričešće dok stoji u reci Jordan.

Zosima dariva odeću Mariji

Slike Zosima su retke. Njegove slike se mogu naći po prelepim freskama iz Kapadokijske crkve i crkve u Novgorodu (Crkva Preobraženja).

U XVII veku u ruskoj crkvi se pojavljuju ikone Svete Marije gde postoji prikaz Zosima (njihov broj u nekim slučajevima dostiže 5-8). Zosimova poznata slika u uspravnoj minijaturi se može videti na primer, u Kijevu naslikana 1397. Prikazan je takođe i u psalmima (Ps. 118).

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Gaginskiй A. M., Ševčenko Э. V. Zosima Palestinskiй // Pravoslavnaя эnciklopediя. Tom XX. — M.: Cerkovno-naučnый centr «Pravoslavnaя эnciklopediя», — S. 344—346. — 752 s. — 39 000 эkz. —. 2009. ISBN 978-5-89572-036-3.
  • Zosima, otšelьnik palestinskiй // Эnciklopedičeskiй slovarь Brokgauza i Efrona: V 86 tomah (82 t. i 4 dop.). — SPb., 1890—1907.