Kablarski majdani kamena
Kablarski majdani kamena nalaze se na istoimenoj planini, u selima Rošci i Vrnčani (Čačak), opština Čačak. Ovde je u prošlosti iskopavan kredasti peščar prošaran kremenastim belutkom.[1] Ljubomir Pavlović, istraživač užičkog kraja, zabeležio je u prvim decenijama 20. veka: Na Kablaru u Rošcima i Vrnčanima razvijena je prava industrija kamena za izradu spomenika i tesanika.[2]
Rošci[uredi | uredi izvor]
Iz velikog Srđića i Mitrovića majdana od 60-ih godina 19. veka vađen je kvalitetan tvrdi sitnozrni peščar beličaste boje koji poliranjem može da se „ustakli”.[1] Osim desetak kablarskih kamenorezaca, za izradu nadgrobnih obeležja ovaj peščar su koristili i vrsni majstori iz drugih krajeva: kamenoresci Josif Simić Teočinac, Uroš Marković iz Pranjana, Milenko Miletić iz Bogdanice, Vujica Gavrović (rodom iz Jelendola, živeo u Gornjim Branetićima), Filip, Jeremija i Đurđe Pavlović iz Tabanovića i Veljko Janković iz Ljutica.[1]
Vrnčani[uredi | uredi izvor]
Na potesu Cerovice, u prošlosti je vađen sivi konglomerat „grumuljičavog sastava”.[1] Najviše je korišćen za izgradnju kuća. U prošlosti je korišćen i za izradu nadgrobnih spomenika, o čemu svedoče tri velika srednjovekovna stećka na bregu iznad Kandića groblja u Vrnčanima i grubi podkablarski krstaši s početka 19. veka, ispisani „kaluđerskim pismom”.[1]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Pavlović, Ljubomir (1925). Užička Crna Gora: Naselja i poreklo stanovništva,. Beograd: Srpska kraljevska akademija, knj. 19.
- Dudić, Nikola (1995). Stara groblja i nadgrobni belezi u Srbiji. Beograd: Republički zavod za zaštitu spomenika kulture; Prosveta. ISBN 978-86-80879-07-9.
- Nikolić, Radojko (1998). Kamenoresci narodnog obraza: kamenorezaštvo i kamenoresci zapadne Srbije. Čačak: „Litopapir”.
- Dragićević, Ljubinko M.; Ršumović, Mihailo M. (2008). Konzervacija i restauracija kamena. Beograd: Republički zavod za zaštitu spomenika kulture. ISBN 978-86-80879-72-7.