Karakol
Karakol Каракол | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Kirgistan |
Oblast | Isik-Kulska |
Osnovan | 1869. |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2009. | 67.100 |
— gustina | 1.396,46 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42° 28′ 59″ S; 78° 24′ 00″ I / 42.483° S; 78.4° I |
Aps. visina | 1690 m |
Površina | 48,05 km2 |
Veb-sajt | |
http://www.karakol.name |
Karakol (kirg. i rus. Каракол) je grad Kirgistana, države u srednjoj Aziji i centar Isik-kuljske oblasti. Na kirgiskom jeziku ime Karakol znači Crna (Kara) ruka (kol).
Istorija[uredi | uredi izvor]
Mesto je osnovano 1869. kao vojno-logistički centar na karavnskom putu u klisuri reke Ču i napred prema kineskom Kašgaru. 1889. grad je preimenovan u Prževaljski, po ruskom geografu i istraživaču poljskoj roda Nikolaju Mihajloviču Prževaljskomu, koji je umro u ovom gradu na svojoj petoj ekspediciji u Tibet. Nakon raspada Sovjetskog Saveza, 1992. grad je ponovno nazvan po reki Karakol, dok je ime Prževaljski preuzeo manji turistički gradić Pristan Prževaljski koji leži nekoliko kilometara severnije od Karakola, uz jezero Isik-kul.
Ekonomija[uredi | uredi izvor]
Grad se zbog obližnjeg jezera Isik-kul i gorskog lanca Tjen Šan bavi turizmom.
Demografija[uredi | uredi izvor]
Karakol je kao grad centralne Azije bogat sa različitim nacionalnostima. U gradu se nalazi i dunganska džamija (kineskih muslimana), koja je preživela Oktobarsku revoluciju. Džamija je za razliku od uobičajene arhitekture rađena u obliku kineskih pagoda sa tornjem.
Prema popisu iz 2009 u gradu živi:
- Kirgizi — 43 951 ili 69,3 %
- Rusi — 10 762 ili 17,0 %
- Ujguri — 2493 ili 3,9 %
- Uzbeci — 2156 ili 3,4 %
- Tatari — 1102 ili 1,7 %
- Dungani — 942 ili 1,5 %
- Kazahi — 678 ili 1,1 %
- Kalmici — 544 ili 0,9 %