Kineski zmaj

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zmaj, kaligrafija Deng Š’-žua (1743-1805)

Kineski zmaj ili lung (kineski: 龍, 龙, lóng /lung/) je mitska životinja. Jedan je od najznačajnijih simbola tradicionalne Kine, simbol sreće i prosperiteta, otelotvorenje kosmičke sile jang, božanstvo voda u kineskoj mitologiji, i zodijački znak.

Kinezi sebe smatraju potomcima zmaja (龙的传人).

Na Zapadu se zmaj smatra nacionalnim simbolom Kine. Međutim, on se danas u Kini retko koristi kao nacionalni simbol, pre svega zbog monarhističke konotacije, suprotne ideologiji savremene Kine, a i zbog agresivne ratničke konotacije koja je u suprotnosti sa državnom spoljnom politikom.

Za razliku od evropskih predstava zmaja kao vatrenog bića, kineski zmaj je povezan sa vodom. Zmajevi vladaju svim pokretnim vodama (vodopadima, rekama, morima) i jezerima. Oni kontrolišu vreme i izazivaju kiše. Zbog povezanosti sa vodom bili su značajna i duboko poštovana božanstva u pretežno zemljoradničkoj Kini.

Izgled zmaja[uredi | uredi izvor]

Kineski zmaj

Postoji puno različitih opisa izgleda zmaja. Jedan od najdetaljnijih opisa govori da zmaj ima rogove jelena, glavu ći-lina (kineskog jednoroga) ili kamile, oči zeca, vrat zmije, stomak ribe, kandže jastreba, šape tigra, krljušt šarana i uši bivola.

Mitske moći omogućuju zmaju da bude manji od larve svilene bube ili da ispuni sav prostor između neba i zemlje. Neki zmajevi imaju i moć pretvaranja u druge životinje ili ljude.

Zmaj je otelotvorenje janga i stoga je muškog roda. Neka predanja govore o postojanju ženskih zmajeva, ali se češće govori da je ženski korelat zmaja feniks. Ženski zmajevi se obično slikaju manji, užeg tela, tanjih rogova, sa telom u kružnom ili zaobljenijem položaju.

Broj zmajevih prstiju[uredi | uredi izvor]

Broj prstiju na zmajevim šapama varira od tri do pet. Kineski zmaj mahom ima pet prstiju, indonežanski četiri a japanski tri prsta. Ima nekoliko interpretacija ovih razlika. Jedna kineska priča govori da je zmaj potekao iz Kine, gde zmajevi imaju pet prstiju, ali su oni odlazeći dalje od Kine postepeno gubili prste. Zato zmajeva samo ima u Kini, Indoneziji i Japanu, jer nisu mogli dalje od toga da idu pošto bi sve prste izgubili.

Japanska priča daje suprotnu verziju: zmajevi su u početku imali tri prsta. Kako su odlazili dalje od Japana, rasli su im novi prsti. Zmajeva zato ima samo u Japanu, Indoneziji i Kini, jer nisu mogli dalje od toga da idu jer bi imali previše prstiju.

Drugo objašnjenje glasi da „običan“ zmaj ima četiri prsta, a samo carski zmaj ima pet prstiju. U Kini je bilo zabranjeno da bilo ko osim cara poseduje slike i statue zmaja sa pet prstiju, ili nosi odelo sa carskim zmajem, i prekršaj se kažnjavao smrću.

Zmajev biser[uredi | uredi izvor]

Na skoro svim prikazima, pored glave zmaja se slika vatreni biser. On predstavlja „sveti biser“ mudrosti i jang energije i daje zmajevima moć da se uspinju na nebesa.

Druga, daoistička interpretacija govori da sveti biser predstavlja istinu i život, ili čak večni život, koji je moguć ljudima koji dostignu prosvetljenje i poznaju istinu. Na mnogim slikama zmaj je prikazan kao da pokušava da ga dosegne, pružajući šape, razjapljenih čeljusti, pogleda uperenog ka biseru.


Zmaj kao carski simbol[uredi | uredi izvor]

Državna zastava dinastije Ćing, oko 1890-1911, rekonstrukcija.

Kao otelotvorenje muške kosmičke sile janga, zmaj je u većini kineskih dinastija bio simbol cara i vladajuće dinastije. Carski presto je nazivan zmajskim prestolom, a na carskoj kruni se takođe nalazio zmaj. Jedino je car smeo da nosi odeću na kojoj se nalazio motiv zmaja. Prekršaj se kažnjavao smrću.

Simbol carice je bila mitska ptica feniks.

Krajem dinastije Ćing, carski se zmaj našao i na državnoj zastavi.

Vrste zmajeva[uredi | uredi izvor]

Broj osam je u Kini srećan broj i simbol janga. Zato postoji i osam vrsta zmajeva:

Nebeski zmaj[uredi | uredi izvor]

Kineska poštanska marka iz 1897. godine.

Nebeski zmajevi, Tijen-lung (天龙, Tiānlóng), žive na nebesima, vuku kočije bogova i čuvaju njihove palate. Simbol su cara i carske moći, i jedino oni imaju pet prstiju.

Duhovni zmaj[uredi | uredi izvor]

Duhovni zmajevi, Šen-lung (神龙, Shénlóng) kontrolišu vetar i kišu. Oni lete nebom i njihovo telo je plave boje koja se stalno preliva, i zato ih je teško opaziti. Pored kraljeva zmajeva, ovi zmajevi su bili najpoštovaniji među zemljoradničkom populacijom Kine.


Zmaj skrivenog blaga[uredi | uredi izvor]

Zmaj skrivenog blaga, Fu-cang-lung (伏藏龙, Fúcánglóng) је подземни змај, који чува закопана земаљска блага. Међу њиховим се богатством налази и посебан бисер, бисер мудрости, који се умножава када га неко додирне.

Ови змајеви стварају вулкане када одлазе на небо.

Земаљски змај[uredi | uredi izvor]

Цар Канг-сји из династије Ћинг у владарској одори са змајевима.

Земаљски змајеви, Ди-лунг (地龙, Dìlóng), су чувари река, потока и извора. Крију се у дубинама речних токова, и има пуно легенди о људима који доспеју у њихове дворове и добију услуге или поклоне од змајева.

Према једној легенди, земаљски змај је женски корелат духовног змаја.

Крилати змај[uredi | uredi izvor]

Крилати змајеви, Јинг-лунг (应龙, Yìnglóng), су најстарији међу змајевима. Према кинеској традицији, змајеви добијају крила тек кад достигну четири хиљаде година живота.

Рогати змај[uredi | uredi izvor]

Рогати змај, Ћију-лунг (虬龙, Qiúlóng) је симбол истока и Сунца. Има моћ призивања кише, његова глава је управљена ка југу а реп ка северу. Такође, рогати змајеви су потпуно глуви.

Увијени змај[uredi | uredi izvor]

Увијени змајеви, Пан-лунг (蟠龙, Pánlóng) su gospodari jezera i žive u velikim dubinama.

Žuti zmaj[uredi | uredi izvor]

Žuti zmaj, Huang-lung (黄龙, Huánglóng) je najznačajniji i najpoštovaniji od svih kineskih zmajeva. Jedan žuti zmaj je izronio iz reke Luo i pokazao mitskom caru Fu Sjiju kineske karaktere.

Prema legendi, Žuti zmaj je u stvari Kralj zmajeva kojeg čine četiri kralja zmajeva.

Kralj zmajeva[uredi | uredi izvor]

U kineskoj mitologiji postoje četiri kralja zmajeva, lung-vang (龙王, lóngwáng). Širom Kine postoji puno hramova posvećenih njima.

Oni su vladari četiri mora (analogno četiri strane sveta), i u njima žive u svojim kristalnim palatama koje čuvaju vojnici škampi i generali rakovi. Najmoćniji među kraljevima je kralj Istočnog mora, koji raspolaže najvećom teritorijom. Kraljevi zmajeva takođe kontrolišu oblake i kišu. Ako su razljućeni, mogu da poplave gradove.

Imena četiri kraljeva zmajeva su (prema „Putovanju na Zapad“):

  • Kralj zmajeva iz Istočnog mora – Ao Guang (敖广, Áo Guǎng)
  • Kralj zmajeva iz Južnog mora – Ao Ćin (敖钦, Áo Qīn)
  • Kralj zmajeva iz Zapadnog mora – Ao Žun (敖闰, Áo Rùn)
  • Kralj zmajeva iz Severnog mora – Ao Šun (敖顺, Áo Shùn)

Sinovi zmaja[uredi | uredi izvor]

Kao što postoji devet vrsta zmajeva, postoji i devet mitskih životinja koje su potomci zmaja („devet sinova zmaja“, 龙生九子, Lóng shēng jiǔ zǐ). Nijedan od njih ne liči na zmaja, i svi se razlikuju prema afinitetima (不成龙, 各有所好). Izraz devet sinova zmaja je postao i kineski idiom koji označava braću i sestre koji se mnogo razlikuju po karakteru. Devet sinova zmaja su:

Bi-sji[uredi | uredi izvor]

Bi-sji.

Bi-sji (赑屃, Bìxì) ima oblik kornjače. Najstariji je od zmajevih sinova. Voli da nosi teške terete na leđima i stoga se često nalazi u podnožju kamenih natpisa, stela i zidina.

Nazivaju ga još i Gui-fu (龟趺), Ba-sja (霸下) ili Tijen-sja (填下).

Č’-ven[uredi | uredi izvor]

Č’-ven (螭吻, Chīwěn) podseća na pticu. On je čuvarkuća – voli da osmatra sve strane sveta i zato često ukrašava krovove kuća i hramova i otklanja opasnosti od njih.

Nazivaju ga još i Č’-vei (鸱尾) i Č’-ven (鸱吻, izgovor je isti ali se karakter razlikuje.)

Pu-lao[uredi | uredi izvor]

Pu-lao.

Pu-lao (蒲牢, Púláo) najviše voli muziku i voli da glasno riče. Njegove statue stoga ukrašavaju zvona i gongove. Ima puno različitih oblika kojima se prikazuje.

Bi-an[uredi | uredi izvor]

Bi-an (狴犴, Bì’àn) ima oblik tigra. On najviše voli pravne poslove, i ne podnosi ljude koji krše zakon. Obično se nalazi iznad vrata zatvora, ali i sa obe strane vrata koja vode u glavnu salu magistrata i drugih državnih službi carske Kine.

Tao-tije[uredi | uredi izvor]

Tao-tije (饕餮, Tāotiè) je najproždrljiviji među braćom. Čest je motiv na poklopcima posuda u drevnoj Kini. Pošto može i puno da popije, često se nalazi i na mostovima kao odbrana od poplava.

Ba-sja[uredi | uredi izvor]

Ba-sja.

Ba-sja (*趴蝮, Bāxià) najviše voli vodu. On izgledom podseća na tigra. Često se nalazi na ogradama i stubovima kamenih mostova.

Takođe se naziva i Gung-fu (蚣蝮).

(*GB2312 i Big-5 standardi za pisanje kineskog jezika ne sadrže odgovarajuće karaktere za zapisivanje njegovog imena. Prvi karakter se sastoji od radikala 虫 na levoj strani i znaka 八 na desnoj. Drugi karakter se sastoji od istog radikala 虫 na levoj strani i znaka 夏 na desnoj.)

Ja-c’[uredi | uredi izvor]

Ja-c’ (睚眦, Yázì) ima vrlo preku narav i uživa u ubijanju. Pojavljuje se na drškama mačeva, i na drugom oružju.

Suan-ni[uredi | uredi izvor]

Suan-ni (狻猊, Suānní) je biće koje podseća na lava. On najviše voli vatru i dim. Njegove statue stoga ukrašavaju poklopce ili noge posuda za paljenje tamjana i kađenje.

Đijao-tu[uredi | uredi izvor]

Đijao-tu.

Đijao-tu (椒图, Jiāotú) liči na školjku i voli da zatvara. Ne voli da stranci ulaze u njegovo stanište. Njegov lik se često nalazi na zvekirima.

Savremena istraživanja[uredi | uredi izvor]

Što se tiče izgleda zmaja, sastavljenog od raznih životinja, danas je prihvaćena teorija da je zmaj nastao spajanjem plemenskih totema. Smatra se da je mitski car Fu Sji objedinio plemena oko Žute reke i da je svom totemu, zmiji, dodao elemente totema drugih plemena.

Alligator sinensis.

Zoolog Jang Džung-đijen i istoričar H’ Sjin su svojim istraživanjem došli do zaključka da su prototip kineskog zmaja bili reptili, pre svega krokodil (alligator sinensis, 鳄鱼) i veliki gušter (巨蜥). Raniji nazivi ovih životinja su bili: vodeni zmaj (水龙) za krokodila i planinski zmaj (山龙) za velikog guštera. U preistorijsko vreme, klima Kine je bila toplija i vlažnija, i ove vrste životinja su bile česte na kopnu. Iskopavanja na lokalitetima iz paleolita i neolita otkrila su fosile krokodila.

Takođe, u istorijskim zapisima „Cuo džuan“ spominju se borbe zmajeva u močvarama Žute reke – borbe mužjaka krokodila u vreme parenja.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]