Konstantin Ciolkovski

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Konstantin Ciolkovski
Konstantin Ciolkovski
Lični podaci
Puno imeKonstantin Eduardovič Ciolkovski
Datum rođenja(1857-09-17)17. septembar 1857.
Mesto rođenjaIževskoje, Ruska Imperija
Datum smrti19. septembar 1935.(1935-09-19) (78 god.)
Mesto smrtiKaluga, SSSR
Naučni rad
Poljefizika

Konstantin Eduardovič Ciolkovski (rus. Константин Эдуардович Циолковский; rođen 17. septembra 1857. u mestu Iževskoje kod Rjazanja, umro 19. septembra 1935. u Kalugi) bio je ruski fizičar i pionir nauke o istraživanju svemira. Osnivač je moderne kosmonautike.

Zajedno sa Hermanom Obertom i Robertom Godardom Ciolkovski je bio vizionar leta u kosmos. Njegova najvažnija dela su „Album kosmičkog putovanja“ iz 1932, i „Najveća brzina raketa“ iz 1935. Nije doživeo da vidi praktičnu realizaciju svojih ideja. Prognozirao je da će se let u kosmos ostvariti oko 1950. (Sputnjik je lansiran 1957), a da će prvi ljudi poleteti u kosmos oko 2000. (let Jurija Gagarina se zbio 1961).

Dostignuća[uredi | uredi izvor]

Godine 1896. Ciolkovski se zainteresovao za teoriju dinamike reakcionih aparata (raketa). Izveo je formulu (jednačina Ciolkovskog) koja povezuje:

početna masa sistema sa gorivom
masa sistema na kraju posmatranja
efektivna brzina sagorevanja goriva
promena brzine

Ispod ove znamenite formule zapisao je i datum: 10. maj 1897.

Istraživao je otpor vazduha pri letu objekata, principe hlađenja motora i upravljanja projektilima sa motorom. Pokazao je da zapaljive smeše koje su korišćene u vojne svrhe ili za vatromet nisu dovoljne da bi lansirale predmet u orbitu. Konstruisao je rakete koje su pokretali vodonik, kiseonik i ugljovodonici. Godine 1903. objavio je rad „Istraživanje kosmosa reakcionim aparatima“. Autor je naučnog koncepta višestepenih raketa.

Svojim idejama Ciolkovski je bio vizionar svoga vremena i u carskoj Rusiji je privukao malo pažnje. Njegove ideje su proširili nemački naučnici tokom 1920-ih i 1930-ih. Kasnije su njegova otkrića izuzetno slavljena u doba Sovjetskog Saveza.

Počasti[uredi | uredi izvor]

U njegovu čast je nazvan krater Ciolkovski na nevidljivoj strani Meseca, kao i jedan asteroid. Po njemu se zove Državni muzej istorije kosmonautike Ciolkovski.


Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]