Konstantin Ciolkovski
Ovaj članak je nedovršen. |
Konstantin Ciolkovski | |
---|---|
Lični podaci | |
Puno ime | Konstantin Eduardovič Ciolkovski |
Datum rođenja | 17. septembar 1857. |
Mesto rođenja | Iževskoje, Ruska Imperija |
Datum smrti | 19. septembar 1935.78 god.) ( |
Mesto smrti | Kaluga, SSSR |
Naučni rad | |
Polje | fizika |
Konstantin Eduardovič Ciolkovski (rus. Константин Эдуардович Циолковский; rođen 17. septembra 1857. u mestu Iževskoje kod Rjazanja, umro 19. septembra 1935. u Kalugi) bio je ruski fizičar i pionir nauke o istraživanju svemira. Osnivač je moderne kosmonautike.
Zajedno sa Hermanom Obertom i Robertom Godardom Ciolkovski je bio vizionar leta u kosmos. Njegova najvažnija dela su „Album kosmičkog putovanja“ iz 1932, i „Najveća brzina raketa“ iz 1935. Nije doživeo da vidi praktičnu realizaciju svojih ideja. Prognozirao je da će se let u kosmos ostvariti oko 1950. (Sputnjik je lansiran 1957), a da će prvi ljudi poleteti u kosmos oko 2000. (let Jurija Gagarina se zbio 1961).
Dostignuća[uredi | uredi izvor]
Godine 1896. Ciolkovski se zainteresovao za teoriju dinamike reakcionih aparata (raketa). Izveo je formulu (jednačina Ciolkovskog) koja povezuje:
- početna masa sistema sa gorivom
- masa sistema na kraju posmatranja
- efektivna brzina sagorevanja goriva
- promena brzine
Ispod ove znamenite formule zapisao je i datum: 10. maj 1897.
Istraživao je otpor vazduha pri letu objekata, principe hlađenja motora i upravljanja projektilima sa motorom. Pokazao je da zapaljive smeše koje su korišćene u vojne svrhe ili za vatromet nisu dovoljne da bi lansirale predmet u orbitu. Konstruisao je rakete koje su pokretali vodonik, kiseonik i ugljovodonici. Godine 1903. objavio je rad „Istraživanje kosmosa reakcionim aparatima“. Autor je naučnog koncepta višestepenih raketa.
Svojim idejama Ciolkovski je bio vizionar svoga vremena i u carskoj Rusiji je privukao malo pažnje. Njegove ideje su proširili nemački naučnici tokom 1920-ih i 1930-ih. Kasnije su njegova otkrića izuzetno slavljena u doba Sovjetskog Saveza.
Počasti[uredi | uredi izvor]
U njegovu čast je nazvan krater Ciolkovski na nevidljivoj strani Meseca, kao i jedan asteroid. Po njemu se zove Državni muzej istorije kosmonautike Ciolkovski.