Kornstok

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Poglavica Kornstok (1720—1777), ilustracija iz 1872.

Kornstok (engl. Cornstalk, oko 1720-1777), poglavica plemena Šoni.[1][2]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Sredinom 18. veka glavnina plemena Šoni živela je na teritoriji Ohaja, sa manjim grupama naseljenim u Kentakiju, Tenesiju i Zapadnoj Virdžiniji, ali je pleme vodilo nomadski način života, prateći divljač duž Apalačkih planina od Alabame i Floride na jugu do Pensilvanije na severu. Kornstok je vodio ratove 1759 (Francuski i indijanski rat) i 1763 (Pontjakov rat) protiv engleskih doseljenika u Virdžiniji, koji su se naseljavali na indijanskoj zemlji. Posle poraza u ovim sukobima, Kornstok je pokušao da uspostavi mir, ali u tome nije uspeo. Godine 1774. britanski kolonisti započeli su Danmorov rat: indijanske snage pod Kornstokovom komandom poražene su u bici kod Point Plezanta (engl. Point Pleasant) u Zapadnoj Virdžiniji (10. oktobra 1774). Kornstok je prinuđen na mir, ali je mučki ubijen u tvrđavi Randolf (engl. Fort Randolph) za vreme pregovora 1777, što je dovelo do dugotrajnih borbi između Šonija i belaca, koje su okončane tek u Tikamsijevom ratu (1811-1813).[1][2]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Nikola Gažević, Vojna enciklopedija 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd (1972), str. 621
  2. ^ a b Džozefi Mlađi, Elvin M. (2003). Poglavice patrioti, Hronika otpora američkih indijanaca. Beograd: Metafizika. str. 134—136. ISBN 86-84091-08-6. 

Literatura[uredi | uredi izvor]