Mala Amerika (Zrenjanin)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Reformatorska crkva (1891), zgrada Suda (1908) i Mali most (1904)
Mesne zajednice u Zrenjaninu

Mala Amerika je deo Zrenjanina koji se nalazi u samom centru grada. Naselje je nastalo na rečnom poluostrvu koje se formiralo na reci Begej. Poreklo imena naselja nije potpuno utvrđeno, a najranije se pominje krajem 19. veka kao „Američko naselje“ (mađ. Amerikai városrész).

Položaj[uredi | uredi izvor]

Mala Amerika je bila povezana sa okolinom preko četiri mosta. Pregrađivanjem korita reke Begej, jedan most je ostao na „suvom“, tako da ispod njega još od 1985. godine ne protiče reka, što je jedna od atrakcija Zrenjanina.

Danas je Mala Amerika skoro potpuno povezana kopnom sa ostatkom Zrenjanina. Na istočnoj strani, bliže samom gradskom jezgru, danas se nalazi parking, dok se sa druge, zapadne strane nekadašnje okuke nalazi kompleks crpnih stanica koje povezuju Begej i tri veštačka jezera koja su nastala presecanjem starog toka reke.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Nekad je na prostoru ovog ostrva bilo tursko groblje i varoški mostobran, od koga je sačuvana jedna kula na veštačkom brežuljku pored zgrade Crvenog krsta. Sredinom 19. veka, tadašnja uprava je počela sa isušivanjem ostrva, s obzirom na to da je ono bilo isključivo močvarno tle. Nakon isušivanja, počela je gradnja, kao i trajno naseljavanje.

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Najpoznatije građevine u Maloj Americi su zgrada Okružnog suda, Reformatska neogotička crkva, bivši Dom Vojske, zgrada Hitne pomoći i Kulturni centar. Zgrada Okružnog suda je završena 1908. godine i smatrana je jednim od osam čuda moderne mađarske arhitekture. Ispred njega je na obali Begeja podignut park-šetalište „Čokliget“, a između zgrade Kulturnog centra i Crvenog krsta je park zvani „Plankova bašta“ ili „Plankertov park“, po imenu Franje Planka, čoveka koji je darovao svoju kuću i baštu građanima na uživanje. Godine 1853. počelo je od strane jednog građanskog Društva, preuređenje zapuštene "Blankove bašte", da to bude mesto za odmor i šetnju.[1]

U Maloj Americi postoje dve srednje i jedna viša škola, Tehnički fakultet Mihajlo Pupin (deo Univerziteta u Novom Sadu), kasarna Vojske Srbije, zabavište, okružni zatvor i sud, studentski dom, a na samo deset minuta hoda nalaze se još četiri srednje, dve osnovne škole, muzička škola, Narodni muzej, Narodno pozorište Toša Jovanović, Hotel Vojvodina i Županija, u kojoj se nalaze gradska, opštinska i okružna uprava.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Srbski dnevnik", Novi Sad 1853. godine