Margaret Kraus
Margaret Kraus | |
|---|---|
| Datum rođenja | 16. decembar 1928. |
| Datum smrti | 20. decembar 2005. (77 god.) |
Margaret Kraus (nem. Margarethe Kraus;16. decembar 1928[1]. – 20. decembar 2005.) bila je Romkinja koja je tokom Porajmosa bila progonjena i zatvorena u logorima Aušvic i Ravenzbriku. Njenu priču zabilježio je njemački novinar Rajmar Gilzenbah.
Biografija[uredi | uredi izvor]
O njenom životu prije Drugog svjetskog rata se jako malo zna. Poznato je da je kao Romkinja, koja je sa svojom porodicom živjela u Čehoslovačkoj, deportovana u logor Aušvic 1943. godine.[2][3] Kako su Romi i Siniti proganjani tokom Porajmosa, porodica Kraus je bila samo dio od 500.000 ubijenih.[4] U Aušvicu se obrela kao trinaestogodišnjakinja i bila je zatočena sa svojom porodicom u dijelu logora koji je poznat kao Ciganski porodični logor.[1][3][4][5] U logoru je bila podvrgnuta medicinskim eksperimentima.[1] Pretrpjela je stravične torture i zlostavljanja, a takođe je bila oboljela od tifusa.[6] Njeni roditelji su ubijeni u logoru Aušvic, a ona je prebačena u Koncentracioni logor Ravenzbrik gdje je korišćena na prinudnom radu.[4] Novinar Rajmar Gilzenbah ju je snimio 1966. godine u Istočnoj Njemačkoj.[7] Pozirala je na prozoru njenih romskih kola, a tetovaža kojom je obilježena u Aušvicu bila je jasno vidljiva na njenoj lijevoj ruci.[7][8] Glizenbahu je rekla da su joj roditelji ubijeni u Aušvicu, a da je ona bila prebačena u Ravenzbrik.[4] Međutim nije spominjala medicinske eksperimente kojima je bila izložena.[4] Kraus je bila predstavljena 2019. na izložbi Zaboravljene žrtve: nacistički genocid Roma i Sinta u Viner Holokaust biblioteci u Londonu.[9]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v Katz, Brigit (8. 11. 2019). „London Library Spotlights Nazi Persecution of the Roma and Sinti”. Smithsonian Magazine (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-04-05.
- ^ Trilling, Daniel (2020-01-17). „Daniel Trilling | At the Wiener Holocaust Library · LRB 17 January 2020”. LRB Blog (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-04-05.
- ^ a b Shackle, Samira (30. 10. 2019). „Roma Holocaust: Amid rising hate, 'forgotten' victims remembered”. www.aljazeera.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-04-05.
- ^ a b v g d „The Persecution of the Roma Is Often Left Out of the Holocaust Story. Victims' Families Are Fighting to Change That”. Time. Pristupljeno 2021-04-05.
- ^ „We must speak up for the Roma, the 'forgotten' victims”. The Jewish Chronicle. 30. 10. 2019. Pristupljeno 2021-04-05.
- ^ „The Wiener Holocaust Library's new exhibition: 'Forgotten Victims: The Nazi Genocide of the Roma & Sinti'”. OHRH (na jeziku: engleski). 2019-10-11. Pristupljeno 2021-04-05.
- ^ a b Moss, Richard (2019-10-31). „The Wiener Holocaust Library tells the tragic story of the Roma and Sinti Holocaust”. Museum Crush (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-04-05.
- ^ „Forgotten Victims: The Nazi Genocide of the Roma and Sinti”. The Wiener Holocaust Library (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-04-05.
- ^ Hines, Nico (2019-11-17). „Forgotten Genocide: How a Quarter of Europe's Roma Were Murdered by the Nazis, then Erased From History”. The Daily Beast (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-04-05.
