Metohijski ugljeni basen

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Metohijski ugljeni basen se nalazi na prostoru Metohije u južnoj srpskoj pokrajni. Pored Kosovskog formiran je po prostiranju i rezervama još jedan značajan ugljeni basen — Metohijski ugljeni basen. Basen zauzima jugozapadni deo Kosova i Metohije i prostire se od mesta Istok, na severu, do Prizrena, na jugu, i do Kline, na istoku, do Peći, na zapadu. Jovan Cvijić je podelio na tri dela: severni — pećki deo, središnji — đakovački deo, jugoistočni — prizrensko-suvorečni deo. Metohijski basen prostire se na površini od 1.700 km². Basen, iako nije još uvek dovoljno proučen, nije ugljonosan na celoj površini.

Geologija basena[uredi | uredi izvor]

Geološku građu Metohijskog ugljenog basena čine veoma raznovrsne stene. Obod i podloga su izgrađeni od stena mlađeg paleozoika i trijasa. Osnovni stub neogena, čiji sedimenti ispunjavaju Metohijski basen je poznat na osnovu čega se može zaključiti da Metohijsku kotlinu ispunjavaju slatkovodne i ugljenosne tvorevine miocena, pliocena i kvarcita.

Kvalitet uglja[uredi | uredi izvor]

Istražnim bušenjem je ustanovljeno je da je u pitanju ugalj istih karakteristika kao i ugalj u Kosovskom basenu, i da je na dubini od 50 do 10 m razvijen jedan ugljeni sloj lignita prosečne debljine oko 36 m. Ugalj sadrži vlage oko 45%, pepela oko 20%, sumpora oko 1% i raspolaže doljom toplotnom moći od 7.300—9.600 kJ.

Literatura[uredi | uredi izvor]