Мразовац

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Mrazovac
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Divizija:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Vrsta:
C. autumnale
Binomno ime
Colchicum autumnale

Mrazovac (lat. Colchicum autumnale) je biljka iz porodice Colchicaceae.

Opis[uredi | uredi izvor]

Mrazovac je zeljasta biljka, koja ima u zemlji, do 20 cm duboko, smeđu lukovicu. Svake godine tokom leta razvija se nova lukovica sa pupoljkom, a stara tokom zime propada. Iz pupoljka se početkom jeseni razvija vrlo kratak, u zemlji skriveni cvetni izdanak, iz kojeg se tik do zemlje razvija po jedan ili nekoliko ružičastih cvetova. Cveće se sastoji od šest obojenih listova koji su u donjem delu srasli u dugu cev.[1] Listovi su mu kopljasto-levkastog oblika, a cvet je bledoljubičaste boje. Mrazovac cveta od kraja leta pa do polovine jeseni, i tada se samo pojavljuje cvet bez lista. Iduće godine s proleća izbijaju listovi između kojih se formira zelena čaura, pa biljka mnogo podseća na zumbul.[2]

Toksičnost[uredi | uredi izvor]

Trovanje mrazovcem može dovesti i do fatalnog ishoda[3]

Mrazovac se često zameni sremušem, samoniklom biljkom, lukovicom širokih, jestivih listova, poznatog kao medveđi luk[4]. Manifestacije trovanja, nakon latentnog perioda, od 3-12 sati, prolaze kroz tri faze.

  • Prva faza - muka, povraćanje, prolivi
  • Druga faza se javlja nakon 1-3 dana i manifestuje se srčanom slabošću, aritmijama, bubrežnom slabošću, oštećenjem jetre, respiratornom insuficijencijom, poremećajima funkcije koštane srži, smanjenjem krvnih loza, posebno leukocita
  • Treća faza nastupa nakon 5-7 dana s povećanjem broja leukocita, što znači da dolazi do postepenog oporavka.[5]

Stanište[uredi | uredi izvor]

Mrazovac se najčešće može naći po pašnjacima, planinskim livadama, vlažnim mestima kontinentalnim krajevima.[2]

Primena u medicini[uredi | uredi izvor]

Zbog sadržaja vrlo otrovnog alkaloida kolhicina tražena je sirovina za farmaceutsku industriju. Krtole mrazovca se vade u jesen i sečanjem u šnite i sušenjem pripremaju se kao roba koja će kasnije služiti u medicini. Seme se koristi u medicini za pripremu raznih lekova za reumu i astmu. Sakuplja se seme sasvim zrelo iz žutih čaura. Seme dobijeno iz zelenih čaura nije kvalitetno i ne treba ga sakupljati.[2]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Bioenergija Belosa”. Arhivirano iz originala 11. 02. 2015. g. Pristupljeno 11. 02. 2015. 
  2. ^ a b v „Lekovito bilje i Narodna medicina”. Arhivirano iz originala 11. 02. 2015. g. Pristupljeno 11. 02. 2015. 
  3. ^ „BiH: Otrovali se "sremušom", jedan pacijent umro”. Blic. 18. 04. 2014. Pristupljeno 16. 12. 2016. 
  4. ^ „Doznajemo onlajn magazon”. Arhivirano iz originala 11. 02. 2015. g. Pristupljeno 11. 02. 2015. 
  5. ^ Zvanična stranica Vojnomedicinske Akademije