Mučonj
| Mučonj mađ. Múcsony | |
|---|---|
 Ime mesta rovaškim pismom | |
 Grb
| |
| Administrativni podaci | |
| Država |  Mađarska |
| Region | Severna Mađarska regija |
| Županija | Boršod-Abauj-Zemplen |
| Srez | Kazincbarcika |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo | |
| — | 3,081[1] |
| — gustina | 170,83 st./km2 |
| Geografske karakteristike | |
| Koordinate | 48° 16′ 07″ S; 20° 40′ 55″ I / 48.26866° S; 20.68193° I |
| Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
| Površina | 17,55 km2 |
  Mučonj Mučonj na karti Mađarske | |
| Poštanski broj | 3744 |
| Pozivni broj | (+36) 48 |
| Veb-sajt | |
| http://www.mucsony.hu/ | |
Mučonj (mađ. Múcsony, slč. Mučoň, rsn. Мучонь) je istorijski grad u severnoj Mađarskoj, u županiji Boršod-Abauj-Zemplen (Borsod-Abaúj-Zemplén). [2]
Etimologija[uredi | uredi izvor]
Ime mesta je slovenskog porekla i verovatno potiče od varijacija Mučin[3] ili Milčin/Miličin.[4] Mulčun.[3]
Istorija[uredi | uredi izvor]
Mučonj je bio nastanjen još u eri Arpada. Njegovo ime se prvi put pominje u poveljama 1219. godine, napisanom u obliku Mulčun. Godine 1219. naseljavaju ga kaštelani iz Boršoda. Pre 1275. Kralj Laslo IV je ovde dao deo zemlje majstoru Farkašu, sinu Fulkuša, a zatim ga je oduzeo od njega i poklonio Oliveru i Lerincu od Ratotija, koji su pripadali klanu Rato. Godine 1283. kraljičino zemljište, takođe ovde, dato je Leustahu i njegovim sinovima. Godine 1332.mesto je već imalo crkvu, po papskoj listi desetine njen sveštenik je plaćao 12 gara papske desetine.
Početkom 20. veka mesto je pripadao okrugu Edeleni nekadašnjeg „okruga Boršod”.
Populacija[uredi | uredi izvor]
Godine 1910. od 1.405 stanovnika 1.401 su bili Mađari. Od 1.405 stanovnika, 116 su bili rimokatolici, 1.216 grkokatolici i 47 Izraelci. Od 1972. godine u naselju je sedište Miškolčkog apostolskog egzarhata.
Godine 2001. 99% stanovništva naselja se izjasnilo kao Mađari, 1% Romi.[5]
Tokom popisa 2011. godine, 86% stanovnika se izjasnilo kao Mađari, 7,3% kao Romi, 1,4% kao Poljaci, 0,2% kao Nemci, 0,8% kao Rumuni i 4% kao Rusini (13,9% nije odgovorilo, zbog dvostrukog državljanstva, ukupan broj može biti veći od 100%).
Verska distribucija je bila sledeća: rimokatolici 17,3%, reformisani 9,6%, grkokatolici 32,4%, luterani 0,5%, nedenominacioni 13% (26,6% nije odgovorilo).[6]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Gazetteer of Hungary, 1 January 2015. Hungarian Central Statistical Office.
- ^ „Központi Statisztikai Hivatal (KSH)”. Arhivirano iz originala 21. 09. 2008. g. Pristupljeno 06. 12. 2022.
- ^ a b Varsik, Branislav (1977). Osídlenie košickej kotliny III (na jeziku: Slovak). Bratislava: Slovenská akadémia vied. str. 430.
- ^ Kiss, Lajos (1978). Földrajzi nevek etimológiai szótára (na jeziku: Hungarian). Budapest: Akadémiai. str. 435.
- ^ A nemzetiségi népesség száma településenként
- ^ Múcsony Helységnévtár
