Navatl (jezik)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Broj govornika navatl jezika u državama Meksika prema popisu iz 2010. godine

Navatl ili astečki jezik (nāhuatlàtōlli, šp. náhuatl) je indijanski jezik iz porodice juto-astečkih jezika, jedan od 60 autohtonih jezika Meksika koji je opstao do današnjih dana. Ovaj jezik je bio u širokoj upotrebi u Meksiku među Toltecima i Astecima. Danas ima 1.725.620 (2015) govornika navatla, najviše u meksičkim državama Puebla, Verakruz, Idalgo i Gerero. Oni su najčešće bilingvalni i govore i španski jezik.

Nakon uništenja Astečkog carstva 13. septembra 1521, evropski misionari su nastavili da koriste jezik navatl i na taj način su ga preneli u regione gde se ranije nije govorio.

Karakteristika ovog jezika jeste da je aglutinirajući i polisintetički jezik tako da se reči sastoje od velikog broja morfema, tako da bi se nešto za šta bi na nekom jeziku bila potrebna cela rečenica da se izgovori na ovom jeziku moglo izgovoriti u samo jednoj reči.

Sam naziv „navatl“ znači „tečan“, „jasan“ jezik, iako je istovremeno jedna od njegovih osnovnih karakteristika ta da je on izuzetno metaforičan.

Reči[uredi | uredi izvor]

Reči iz jezika navatl koje su prešle u međunarodnu upotrebu su: avokado (aguacate), čili (paprika), kojot (cóyotl), ocelot (Ozelotl), čokolada (xocolatl), kakao (cacahuatl).

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]