Nurboten (okrug)
Nurboten Västerbottens län | |
---|---|
Država | Švedska |
Admin. centar | Luleo |
Površina | 98.911 km2 |
Stanovništvo | 2011. |
— broj st. | 248.545 |
— gustina st. | 2,51 st./km2 |
Broj opština | 15 |
Oznaka | BD |
Zvanični veb-sajt |
Okrug Nurboten, odnosno Severnobotnijski okrug (šved. Västerbottens län) je okrug u Švedskoj, u krajnje severnom delu države. Sedište okruga je grad Luleo.
Okrug je osnovan 1810. godine.
Položaj okruga[uredi | uredi izvor]
Okrug Nurboten se nalazi u krajnje severnom delu Švedske i površinski je najveći okrug u državi (gotovo 1/4 površine Švedske). Njega okružuju:
- sa severa: Norveška,
- sa istoka: Finska,
- sa jugoistoka: Baltičko more (Botnijski zaliv),
- sa juga: Okrug Vesterboten,
- sa zapada: Norveška,
Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]
Reljef: U istočnoj polovini okruga Nurboten preovlađuju brežuljkasta i brdska područja do 300 metara nadmorske visine. Zapadna polovina okruga je izrazito planinska, sa planinama i preko 2.000 m n.v., iz lanca Skandinavskih planina.
Nurboten je sa stanovišta rudarstva najznačajniji deo Švedske (rudnici gvožđa u Kiruni i Jelivaru).
Klima: U okrugu Nurboten vlada oštra Kontinentalna klima, posebno u višim krajevima na zapadu okruga, gde je ona subpolarna.
Vode: Nurboten je primorski okrug u Švedskoj, jer ga Baltičko more, tačnije Botnijski zaliv, zapljuskuje sa jugoistoka. Morska obala je veoma razuđena, sa mnogo ostrvaca i malih zaliva. Ipak, veliki deo okruga je izrazito konpeni, ali i bogat vodom. Brojne su dugačke reke: Torne, Lule, Kaliks, Pite, Šelefte i Ume. U unutrašnjosti postoji i niz malih ledničkih jezera.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Dato područje je sve do kraja srednjeg veka bilo izvan tokova civilizacije, naseljeno retkim laponskim plemenima, da bi potom počela planska kolonizacija Šveđana od strane švedske krune.
Područje današnjeg okruga obuhvata delove istorijskih oblasti Severna Botnija (baltičko priobalje) i Laponija (unutrašnjost), koja su osnovana po kolonizaciji.
Današnji okrug osnovan je 1810. godine izdvajanjem iz okruga Vesterboten.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Po podacima 2011. godine u okrugu Nurboten živelo je nešto manje 250 hiljada stanovnika. Poslednjih godina broj stanovnika opada (najbrže u celoj državi), mada je sve do 1970-ih godina okrug, kao perspektivan, bio useljeničko područje sa relativno mladim stanovništvo.
Gustina naseljenosti u okrugu je oko 2,5 stanovnika/km², što je gotovo deset puta manje od državnog proseka (23 st./km²).
Jezik: Za razliku od svih drugih okruga u državi, okrug Norboten ima prisutne jezičke manjine (Laponci, Finci). Stoga u okružnoj upravi su uz švedski jezik, zvanični i finski i laponski jezik. Slično tome, laponski jezik je drugi zvanični u opštinama u unutrašnjosti Norboten, dok je finski drugi zvanični u opštinama do državne granice sa Finskom.
Opštine i gradovi[uredi | uredi izvor]
Okrug Nurboten ima 14 opština. Opštine su:
Gradovi (tačnije „urbana područja") sa više od 10.000 stanovnika su:
- Luleo - 47.000 stanovnika.
- Piteo - 23.000 stanovnika.
- Boden - 18.000 stanovnika.
- Kiruna - 18.000 stanovnika.