Pankrti

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Pankrti
Pankrti na festivalu Nisomnija 2009.
Muzički rad
Aktivni period1977—1987, 2007-danas
Mesto osnivanjaLjubljana, Slovenija
ŽanrPank rok
Članovi
Sadašnji članoviPeter Lovšin (aktivan član od 2007)
Bogo Pretnar (aktivan)
Dušan Žebnar
Marc Kavaš
Boris Kramberg (aktivan)
Slavc Colnarič (aktivan)
Mitja Prijatelj
Gregor Tomc
Matjaž Gantar
Ivan Karl (turneja 2007)

Pankrti (Kopilad na slovenačkom) je slovenački pank-rok bend iz Ljubljane koji je bio aktivan od 1977. do 1987, a od 2007. bend je ponovo aktivan.

Članovi benda su bili Peter Lovšin (kompozitor/pevač), Boris Kramberger (bas), Dušan Žiberna (gitara), Bogo Pretnar (gitara), Marko Kavaš (gitara), Slavc Colnarič (bubnjevi), Mitja Prijatelj (gitara), Gregor Tomc (kompozitor/menadžer) i jedno vreme Matjaž Gantar (bio je jedan od najbogatijih Slovenaca i biznismen do 2018, kada je umro). Od 2007. i ponovne aktivacije benda, članovi su Lovšin, Pretnar, Kramberger i Colnarič.

Oni su jedan od najvažnijih jugoslovenskih pank bendova i jedan od prvih pank bendova formiranih u nekoj komunističkoj državi.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Pankrti su osnovani 1977. u Kodeljevu, predgrađu Ljubljane. Prvi nastup su imali 18. oktobra 1977. u gimnaziji na Mostama, gde su se predstavili sa kompilacijama od Seks Pistolsa, Kleša, Njujork dolsa, Ded bojsa uz nekoliko vlastitih stvari. Zanimljivo je da su nakon tog nastupa, koncerti u toj srednjoj školi bili zabranjeni sledećih deset godina. Uz pomoć Igora Vidmara izdali su svoj prvi singl Lublana je bulana / Lepi in prazni (snimljen u italijanskoj Gorici), koji je postigao priličan uspeh kako u Jugoslaviji tako i izvan nje.

Prvi album su izdali 1980. pod nazivom „Dolgcajt“ (Dosada) i tada postaju popularni širom Jugoslavije. 1982. izdaju svoj drugi album „Državni ljubimci“, a iako je od slovenačkih kritičara ovaj album dočekan „na nož“, najpoznatiji jugoslovenski muzički časopis za savremenu muziku, „Džuboks“, proglasio je „Državne ljubimce“ za ploču godine.

Dve godine kasnije, 1984, Pankrti snimaju svoj treći album, po većini kritičara najbolji - „Rdeči album“ (Crveni album). Taj album najviše je ostao zapamćen po pesmi „Bandiera rossa“ (Crvena zastava), ali i pesmama poput „Gora“ i „Udarnik sile“. Rdeči album ostao je najprodavaniji album Pankrta.

Godinu kasnije, 1985. izdaju četvrti album, „Pesmi sprave“, a peti i poslednji studijski album pre razlaza benda, „Sekspok“, izdaju 1987. godine, snimljen je u studio Smolec u Zagrebu.

Jedan od poslednjih koncerata su imali 10. decembra 1987. u ljubljanskoj Hali Tivoli, a nazvali su ga „Zadnji pogo“.

Pankrti 1. decembra 2007. održavaju povratnički koncert u rasprodatoj Hali Tivoli, na mestu njihovog oproštajnog koncerta, kao proslavu njihove 30. godišnjice, a posle Ljubljane kao deo slavljeničke turneje održali su koncerte u Osijeku, Novom Sadu, Beogradu, Dubrovniku i Zagrebu. Tada je pored Petra Lovšina, Boga Pretnara, Borisa Krambergera i Slavca Colnariča, svirao i gitarista Ivan Karl.[1][2] Od tada su imali više nastupa u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji.

Diskografija[uredi | uredi izvor]

Omot albuma DOLGCAJT iz 1980.

Albumi[uredi | uredi izvor]

  • 1978. - Lublana je bulana
  • 1980. - Dolgcajt
  • 1982. - Državni ljubimci
  • 1984. - Rdeči album
  • 1985. - Pesmi sprave
  • 1987. - Sexpok

Singlovi / EP-ovi[uredi | uredi izvor]

  • 1978. - Lublana je bulana / Lepi in prazni
  • 1981. - Namesto tebe
  • 1985. - Slovan / Adijo Lublana

Albumi uživo[uredi | uredi izvor]

  • 1982. - Svoboda '82
  • 2007. - Behind The Iron Curtain Live

Kompilacije[uredi | uredi izvor]

  • 1981. - Novi punk val
  • 1992. - Zbrana dela 1977—1988
  • 1994. - Zbrana dela II
  • 1996. - Zaboj (Antologija 77-87)
  • 2006. - Pankrti 06 (Tribute to Pankrti)
  • 2008. - Nič se ne premakne

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Pankrti ponovo sviraju zajedno, www.popboks.com Arhivirano na sajtu Wayback Machine (20. jul 2011), Pristupljeno 17. 4. 2013.
  2. ^ Lublana je bila znova bulana, www.popboks.com Arhivirano na sajtu Wayback Machine (12. март 2008), Приступљено 17. 4. 2013.

Литература[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]