Petar Pop Arsov

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Petar Pop Arsov
Petar Pop Arsov
Datum rođenja(1868-08-14)14. avgust 1868.
Mesto rođenjaBogomilaOsmansko carstvo
Datum smrti1. januar 1941.(1941-01-01) (72 god.)
Mesto smrtiKostencKraljevina Bugarska

Petar Pop Arsov (Bogomila, 14. avgust 18681. januar 1941, Kostenc) bio je revolucionar, jedan od osnivača organizacije TMORO.[1] Autor je prvog Ustava i poznate publikacije “Stambolovštinata v Makedonija i nejnite predstaviteli”.

Rođen je u pobožnoj familiji, otac je bio pravoslavni sveštenik. Zalagao se za veću zastupljenost makedonskih dijalekata kod lektorisanja knjiga. Zato je isključen iz škole u Solunu zajedno sa 38 studenata, koji su se zalagali za isto. Studije filologije je nastavio u Beogradu 1888. ali je bio zbog ponovnog suprostavljanja, ovoga puta se nije složio srpskom politikom, isključen 1890.

Makedonski literarni pokret[uredi | uredi izvor]

Naslovnica knjige „Stambolovštinata vo Makedonija i nejzinite predstavnici“

Petar Pop Arsov je 1891. jedan od osnivača „Mladoe Makedonske literarnog saveza“, koji je ustanovljen u Sofiji. Pri tome počnu izdavati časopis Loza (Vino). Namena časopisa je bila odbrana makedonskog dijalekta i veća prezentacija njih u Bugarskoj. Članci su bili uglavnom kulturni, etnografski i istorijski. Nakon nekoliko izdanja časopisa bugarska vlada je zabranila novi tiraž zbog „nelojalnosti“ prema bugarskim vlastima.

Osnivanje TMORa[uredi | uredi izvor]

Krajem 1893. učesnik je novoustanovljene organizacije BMORK u Solunu. 1897. hapse ga Osmanlije pod optužbom, da spremaju ustanak i osuđen je na 101 godinu zatvora. Oslobođen je iz zatvora u avgustu 1902. Za vreme Ilindenskog ustanka igrao je pasivnu ulogu i nije imao veće učešće. Nakon ugušenja ustanka imenovan je za predstavnika VMROa na Rilskom kongresu u Bugarskoj. Zalagao se za autonomnu Makedoniju zbog čega je bio hapšen od strane Bugara.

Nakon Prvog balkanskog rata zalagao se za rešenje makedonskog pitanja na posebnoj mirovnoj konferenciji ali je ovo pitanje rešeno na način utvrđen Bukureštanskim sporazumom 1913.

Prestao je da se bavi političkom aktivnošću 1920. godine. Umro je od posledica bolesti u Sofiji 1. januara 1941.

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]