Пијор

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Pijor
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Tip:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Vrsta:
P. phoxinus
Binomno ime
Phoxinus phoxinus
Linnaeus, 1758
Pijor (Phoxinus phoxinus) traži hranu na sastavu Tare i Pive u blizini Šćepan Polja u Crnoj Gori.

Pijor (lat. Phoxinus phoxinus) je slatkovodna riba iz familije Cyprinidae.

  • Latinski naziv: Phoxinus phoxinus
  • Lokalni nazivi: gaga, gagica, pisanec, zelenak, pižor, jošanka
  • Maks. dužina: do 12 cm.
  • Maks. masa: do 50 g.
  • Vreme mresta: od maja do jula

Opis i građa[uredi | uredi izvor]

Pijor može da naraste od 10 do 12 cm, retko kada više. Čvrste je građe, telo mu je okruglasto. Ima sitnu krljušt, a na trbuhu je nema. Glava i prsa su mu karmincrvene boje. Osnovna boja na leđima je tamnozelena ili prljavosiva, a po bokovima tela nalaze se mrlje nepravilnih oblika, koje su često spojene u zlatno - uzdužnu prugu. Celo telo je posuto sitnim sivim pegama. Mužjaci, u periodu mresta dobijaju nešto življe boje.

Navike, stanište, rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]

Pijor.

Pijor najčešće živi u vodama Duvanjskog, Sinjskog, Livanjskog i Glamočkog polja, u Buškom i Mostarskom blatu i u Blidinjskom jezeru, ali se sreće i u skoro svim vodama dunavskog i jadranskog sliva. Nastanjuje bistre reke sa peščanim i šljunkovitim dnom u velikim jatima. Kada se voda u leto jako ugreje jata se sele ka izvorima gde je voda hladnija.

Razmnožavanje[uredi | uredi izvor]

Pijor se mreste od maja do jula, obično od polovine maja do polovine juna. Plodnost je mala, do hiljadu jaja. Jaja odlažu među kamenje, lepljiva su i imaju u dijametru od 1 do 1,25 mm.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]