Preferencijalne akcije

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Preferencijalne akcije su posebna vrsta vlasničke hartije od vrednosti, koja ima karakteristike kako sopstvenog kapitala, tako i duga, stoga se smatra hibridnim instrumentom. Preferencijalne akcije su seniorske (imaju prioritet u naplati) u odnosu na obične akcije, ali su subordinirane (podređene) obveznicama pri naplati potraživanja.[1]

Preferencijalne akcije obično ne nose pravo glasa,[2] ali daju pravo na dividendu i imaju prioritet u odnosu na obične akcije pri isplati dividendi i pri likvidaciji.

Slično kao i obveznice, preferencijalne akcije se ocenjuju od glavnih kompanija za utvrđivanje rejtinga. Rejting preferencijalnih akcija je uglavnom niži, prvenstveno zbog toga što preferencijalne akcije nemaju iste garancije kao plaćanje kamate na obveznice i subordinirane su svim kreditorima.[1]

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Preferencijalne akcije su posebna vrsta akcija koje imaju osobine koje nemaju obične akcije. Navedene osobine se obično povezuju sa preferencijalnim akcijama:

  • Prioritet u dividendama
  • Prioritet u likvidaciji
  • Mogu se konvertovati u obične akcije
  • Opoziva po izboru preduzeća
  • Ne daju pravo glasa

Generalno, preferencijalne akcije pružaju prioritet u naplati dividendi. Važno je napomenuti da one ne obezbeđuju obavezu isplate dividendi, ali preduzeće mora prvo isplatiti dividende na preferencijalne akcije, pre nego što isplati dividende na obične akcije.

Preferencijalne akcije mogu biti kako kumulativne, tako i nekulmulativne. Kod kumulativnih preferencijalnih akcija, ako preduzeće nije u stanju da isplati deklarisane dividende u tekućoj godini, ili ih uplati ispod deklarisanog nivoa, ono je dužno da to nadoknadi u narednim periodima. Dividende se akumuliraju tokom dividendnog perioda, koji može biti kvartalni, polu-godišnji i godišnji. Kod nekumulativnih preferencijalnih akcija, dividenda koja nije isplaćena se ne nadoknađuje.

Ostale karakteristike ili prava[uredi | uredi izvor]

  • Preferencijalne akcije mogu, ali ne moraju imati likvidacionu vrednost ili nominalnu vrednost. Ona predstavlja sumu kapitala koja je predata preduzeću u trenutku emitovanja.
  • Preferencijalne akcije imaju pravo na likvidacionu masu preduzeća, srazmerno svojoj likvidacionoj, ili nominalnoj vrednosti, ako drugačije nije dogovoreno. Pravo je seniorsko u odnosu na obične akcije.
  • Skoro sve preferencijalne akcije imaju utvrđenu fiksnu dividendnu isplatu. Dividenda je obično ugovorena kao procenat u odnosu na nominalnu vrednost ili kao fiksan iznos.
  • Neke preferencijalne akcije imaju specijalno pravo glasa vezano za vanredne događaje (kao npr. emitovanje novog kola akcija ili odobrenje za kupovinu nekog preduzeća) ili pri izboru upravnog odbora. Ipak, treba napomenuti da većina preferencijalnih akcija nema to pravo.

Upotreba preferencijalnih akcija[uredi | uredi izvor]

Preferencijalne akcije predstavljaju atraktivnu alternativu u finansiranju preduzeća. U najvećem broju slučajeva, preduzeće može odložiti isplatu dividendi bez kazni ili rizika pogoršanja kreditnog rejtinga. Sa tradicionalnim oblicima duga, isplate su obavezne i neisplaćivanje obaveza može odvesti preduzeće u likvidaciju.

Povremeno, preduzeća koriste preferencijalne akcije kao zaštitu od neprijateljskog preuzimanja.

Kada preduzeće bankrotira, može se dogoditi da bude dovoljno novca za isplatu seniorskog duga, ali ne i za isplatu juniorskog duga. Zbog toga, kada su preferencijalne akcije prvi put emitovane, regulišući dokumenti mogu sadržati zaštitne odredbe koje mogu sprečiti emitovanje novih preferencijalnih akcija seniorskog tipa. Preferencijalne akcije mogu imati jednaki tretman sa drugim preferencijalnim akcijama ili podređeni tretman sa drugim emisijama istog preduzeća.

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

  • Češka Republika - preferencijalne akcije ne mogu činiti više od 50% sopstvenog kapitala
  • Francuska - po zakonu iz 2004. omogućeno je izdavanje preferencijalnih akcija
  • Južnoafrička Republika - preferencijalne dividende ne podležu oporezivanju
  • Brazil - preferencijalne akcije mogu činiti maksimalno 50% ukupnog kapitala

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Drinkard, T., A Primer On Preferred Stocks., Investopedia
  2. ^ "Preferred Stock ... generally carries no voting rights unless scheduled dividends have been omitted." – Quantum Online Архивирано на сајту Wayback Machine (23. јун 2012)

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]