Privredni razvoj

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Privredni razvoj je složen ekonomski tok, kojim se jedna zemlja postepeno oslobađa ekonomske nerazvijenosti i siromaštva, dostižući sve više razvojne nivoe. Taj razvoj čine: privredni rast i promene u sastavu privrede.

Privredni rast[uredi | uredi izvor]

Privredni rast predstavlja povećanje nacionalne proizvodnje tokom vremena. To povećanje može se izražavati za celu zemlju ili po glavi stanovnika. Pošto se broj stanovnika takođe povećava, rast proizvodnje po stanovniku predstavlja pravu meru ekonomskog napredovanja jedne zemlje. (Ako se, na primer, proizvodnja u tekućoj u odnosu na prethodnu godinu povećala za 4%, a broj stanovnika za 1%, povećanje proizvodnje po stanovniku iznosi 3%).

Tokom privrednog razvoja promene u sastavu privrede su raznovrsne. One su najizraženije u promenama u proizvodnom sastavu, odnosno učešću pojedinih delatnosti (kao što je poljoprivreda i industrija) u ukupnoj proizvodnji.

Privredni rast i promene sastava u privredi objašnjavaju ekonomsku sadržinu privrednog razvoja. U novije vreme sve veći značaj dobijaju njegovi društveni i ekološki činioci. Za savremeni pristup razvoju očigledno je da se čovek stavlja u središte pažnje. Privredni razvoj ima smisla samo ako omogućava bolji život većini stanovništva. Proizvodnja u jednoj zemlji može da raste uz raznovrsne promene u sastavu privrede, a da koristi od tog razvoja imaju samo bogatiji slojevi stanovništva. Isto tako, privredni razvoj može da dovede do iscrpljivanja neki prirodnih resursa??(dalje: izvora!) i zagađivanja životne sredine, što ne doprinosi dobrobiti ljudi.

Činioci privrednog razvoja[uredi | uredi izvor]

Na privredni razoj jedne zemlje deluju brojni i raznovrsni činioci. Oni potiču iz same privrede, ali i iz drugih delova društva s kojima je privreda povezana.

Činioci razvoja privrede potiču iz njenog prirodnog okruženja, koje predstavlja sveopšti uslov života i rada ljudi i riznicu prirodnih izvora. Prirodnom okruženju pripada i stanovništvo, kao izvor radne snage za potrebe privrednog razvoja. Spisak činioca privrednog razvoja, očigledno je dugačak. U prvi red se stavljaju osnovni proizvodni činioci, čije je prisustvo neophodno u proizvodnji. Njima se priključuje i tehnološki tok.

Osnovni proizvodni činioci se, na nivou ukupne privrede, pojavljuju kao:

  • stanovništvo (radna snaga),
  • prirodni izvori (predmeti rada) i
  • tzv. osnovni proizvodni fondovi (OPF) (sredstva za rad).

Tehnološki napredak je naročito važan činilac privrednog razvoja. Njegov značaj se povećava tokom vremena. Na nižim nivoima razvijenosti, radna snaga je značajan činilac koji, u najvećoj meri, utiče na privredni rast.

Pod tehnološki napredkom podrazumeva se stalan, na nauci zasnovan tok, koji obuhvata:

  • usavršavanje činilaca proizvodnje, načina proizvodnje, uređenja i upravljanja proizvodnjom;
  • uvođenje novih proizvoda i novih vrsta proizvoda već postojećih proizvoda. Tehnološki napredak povećava valjanost proizvodnih činilaca i podiže korisnost njihove upotrebe, što povoljno utiče na privredni rast. Uz to, on širi krug ljudskih potreba i omogućava da se te potrebe sve potpunije zadovoljavaju.

Pod uticajem tehnološkog napredka dolazi i do povoljnih promena u sastavu privrede. Zahvaljujući njemu razgranava se proizvodnja i pojavljuju nove grane, koje snažno doprinose razvoju privrede i društva u celini.

Stepen privrednog razvoja[uredi | uredi izvor]

Dostignuti nivo razvoja nacionalne privrede teško je tačno izraziti. Na osnovu stepena privredne razvijenosti može se suditi o tome dokle je jedna zemlja stigla u toku razvoja, ali i kakvi su njeni izgledi za dalje ekonomsko napredovanje.

Kada želimo da predstavimo nivo razvijenosti nacionalne privrede služimo se različitim, pre svega, ekonomskim pokazateljima. Međuu njima je najglavniji društveni proizvod po stanovniku. To je najopštiji ekonomski pokazatelj stepena privrednog razvoja jedne zemlje, koji je pogodan i za međunarodna poređenja.

Da bi se dobila preglednija slika o dostignutom nivou razvijenosti neke zemlje, treba uzeti u obzir i druge ekonomske pokazatelje, kao što su:

  • sastav izvora društvenog proizvoda - učešće pojedinih delatnosti u njegovom obrazovanju;
  • ekonomski sastav stanovništva - odnos poljoprivrednog i nepoljoprivredno stanovništva;
  • obim i sastav robne razmene sa inostranstvom;
  • veličina OPF po stanovniku;
  • stepen zaposlenosti itd.

Privredni razvoj ima za cilj što potpunije zadovoljavanje potreba ljudi. Društveni proizvod po glavi stanovnika (uz druge ekonomske pokazatelje koji ga prate) pokazuje kakve su materijalne mogućnosti za podmirivanje potreba stanovnika jedne zemlje.

Stvarna slika se dobija tek na osnovu društvenih pokazatelja. Među društvene pokazatelje stepena razvijenosti privrede svrstavaju se:

  • očekivano trajanje života;
  • stopa pismenosti (stanovništva starijeg od 10 godina);
  • broj lekara na 1.000 stanovnika;
  • stopa smrtnosti odojčadi itd.

Poslednjih godina sve veći značaj dobijaju ekološki pokazatelji privrednog razvoja koji svedoče o tome u kojoj meri se zadovoljavaju potrebe ljudi, odnosno kakvi su uslovi njihovog života i rada. Ovde spadaju pokazatelji, kao što su:

  • udeo ekološki čistih grana u ukupnoj industrijskoj proizvodnji;
  • nivo degradacije zemljišta;
  • udeo zdrave hrane u ukupnoj količini utrošenih namernica itd.