Rado ide Srbin u vojnike

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Rado ide Srbin u vojnike ili Graničarska pesma [1] je popularna srpska patriotska pesma. [2]

O pesmi[uredi | uredi izvor]

Srpski regruti pevaju pesmu dok su mobilisani u Prvi svetski rat (1914).

Napisana je početkom 40-ih godina 19. veka. Pančevački sveštenik i prota Vasa Živković, kao mladić napisao je „Graničarsku pesmu“, u narodu poznatom pod nazivom „Rado ide Srbin u vojnike“. [3]

Na Živkovićeve stihove, muziku je komponovao Antonije Jahimek u Pančevu, a potom je ovu pesmu za muški hor harmonizovao Nikola Đurković, predvodnik pančevačkog Diletantskog pozorišnog društva (ujedno i kompozitor – nastavnik muzike na dvoru kneza Mihaila Obrenovića). Pesma je prvi put javno izvedena 1. februara 1844. g. na pozorišnoj predstavi u Pančevu i naišla je na oduševljenje. Kasnije je kompozitor Kornelije Stanković obradio je ovu melodiju za klavir i pesma stiže do horova, orkestara i pevača, upravo u vreme Vojvodstva srpskog i buđenja srpskog romantizma. [3] Njena muzička kompozicija Kornelija Stankovića preuzeta je uz kompoziciju Sunce jarko u Slovenski marš Čajkovskog. [4]

Naziva se još i najpoznatijom pesmom vojvođanskih Srba u 19. veku. [3]

Pesma je sa promenjenim tekstom poznata i hrvatskoj javnosti. [5] [6]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Stana Đurić-Klajn (1972). A Survey of Serbian Music Through the Ages. Association of Composers of Serbia. str. 52. 
  2. ^ Serbian Studies. 9—10. North American Society for Serbian Studies. 1995. str. 84. „Nikola Djurkovic is the author of the well-known song that has been sung for more than a century: "Rado ide Srbin u vojnike" (Gladly goes a Serb into the army). 
  3. ^ a b v „GRANIČARSKA PESMA [RADO IDE SRBIN U VOJNIKE] – NAJPOPULARNIJA PESMA VOJVOĐANSKIH SRBA U 19. VEKU – Ravnoplov” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-07-05. 
  4. ^ Basil W. R. Jenkins; Anita Dorich (1996). A brief history of Serbian music. Serbian Orthodox Diocese of Western America. str. 79. 
  5. ^ Stanislav J. Kirschbaum (1988). East European History: Selected Papers of the Third World Congress for Soviet and Eastern European Studies. Slavica Publishers. str. 146. ISBN 978-0-89357-193-1. 
  6. ^ Stjepan R. Ban (1903). Hrvatski razgovori i odgovori. Štamparija Gjorgja Ivkovića. str. 188.