Razgovor:Bosančica
| Ovo je stranica za razgovor na kojoj možete da predlažete izmene u vezi sa člankom. | |||
| Pravila sadržaja
|
||
 | Izvori za unapređenje ovog članka možda se nalaze na spoljašnjoj vezi „Bosančica” — vesti · novine · knjige · akademik · JSTOR · slobodne slike |
Prvi podnaslov[uredi izvor]
Molim vas, ispravite ime okupacijskog upravitelja Bosnom i Hercegovinom: on je bio Benjamin a ne "Bendžamin" Kalaj. — Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik 77.46.222.118 (razgovor • doprinosi) | 15:07, 26. januar 2008.
Sadržaj članka[uredi izvor]
Ovaj članak zahteva pouzdane recenzirane izvore kako bi se tema članka predstavila kvalitetno i objektivno. Preporuka je da to budu izvori dostupni na sajtu GoogleBooks. Pogledajte Vikipedija:Navođenje izvora --Autobot (razgovor) 21:04, 16. oktobar 2013. (CEST)
Jagić o srbskom jeziku i ćiriličnom pismu u Bosni i Hercegovini svetog Sabe[uredi izvor]
http://www.google.hr/books?id=AhYEAAAAYAAJ&printsec=frontcover&dq=Jagi%C4%87&lr#v=onepage&q&f=false
Vatroslav Jagić u knjizi "Historija književnosti naroda hrvatskoga i srbskoga", 1867. Zagreb, na 142.str. piše: "...da nije moguće vjerovati da nebi bili u Bosni, Zahumlju, Diokleciji itd. već davna prije Kulina bana počeli pisati ćirilicom, a narodniem jezikom srbskim." — Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik Andrija (razgovor • doprinosi)
Antunović o tome da katolici pišu ćirilicom, ilirskim pismom.[uredi izvor]
Bunjevački biskup kaločki, Ivan Antunović, u knjizi "Razprava podunavskih i potisanskih Bunjevcih i Šokcih...", Beč 1882., na str.162. u fusnoti donosi taj podatak: "...Gdikoji naših starih cirkulara i sada se još nalaze ćirilicom pisani. Ja sam u Erdeljuu Alvinskom arkivu samostanskom čitao kontrakte medju redovnici i gradjani (bugari) ćirilicom (tako zvanom bosanskom) pisane. Jedna okružnica provincijala o. Luke Karagića dd.1736 I. Julii puncto 6. ovako naredjuje: (sljedi tekst na latinskom, a potom prijevod): Nalaže se... svim pojedinim Otcem da ma koji god pisao bude komu mu drago pismo na ilirskom (hrvatskom) jeziku, neka to piše jedino ilirskim ćirilskim pismenom i neusuđuje se itko ilirske riči latinicom izraziti. Te ako bi tko inače činio, takav čim se pronađe, nek se podvrgne okaranju i postu..." Potrebno je naglasiti da u originalu nema hrvatskog naziva za ilirski jezik, i da je to prijevod, stavljen u zagradu od strane biskupa Antunovića, jer je to period kada se već polako dešava etnogeneza Bunjevaca u Hrvate.
http://www.bunjevci.com/site/knjige/razprava.pdf — Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik Andrija (razgovor • doprinosi)
Samo treba sav taj tekst pravilno referencirati, ne ubacivati nesređeno. --Željko Todorović (razgovor) 15:42, 10. decembar 2014. (CET) s. r.
Ćiro Truhelka je češkog porijekla[uredi izvor]
Ne znam zašto izbjegavati da se ovo navede,kada i viki na "bosanskom" to navodi: Otac Ćire Truhelke po porijeklu bio je Čeh, https://bs.wikipedia.org/wiki/%C4%86iro_Truhelka
Pa ako on i nije porijeklom Hrvat a tako se prikazuje, a falsifikuje istoriju Bosne stvarajući termin bosančica, samo da se ne zove ćirilicom koja asocira na srpstvo, onda treba da kažemo i istinu o njegovom porijeklu. Ako Jagić navodi da je jezik Bosanaca i Hercegovaca srpski i prije kulina Bana a pismo ćirilica,a danas je svudaprisutan termin bosančica, neka se zna i ko ga je stvorio i s kakvim namjerama. Mnogi Slaveni su radili u korist Beča,a takve Čehe pljuje i Jozef Holeček. Da nije bilo takvih ljudi kao što je Holeček ne bi bilo ni Češke danas. Truhelka ima nešto trulo u sebi, da radi u korist germanske politike, da se lako asimiluje u drugi narod i da falsifikuje istoriju Bosne,što u pogledu jezika i pisma Jagić ne radi,bar u ovom primjeru.