Region južnih nacija, nacionalnosti i naroda
Region južnih nacija, nacionalnosti i naroda ደቡብ ብሔሮች ብሔረሰቦችና ሕዝቦች ክልል | |
---|---|
{{{caption1}}} | |
Država | Etiopija |
Glavni grad | Avasa |
Površina | 112.343,19 km2 |
Stanovništvo | 2007. |
— broj st. | 15.042.531 |
— gustina st. | 133,9 st./km2 |
Zvanični veb-sajt |
Region južnih nacija, nacionalnosti i naroda je jedan od etničkih regiona Etiopije. Glavni grad regiona je Avasa.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Region je izrazito etnički mešovito područje i naseljen je većim brojem naroda uglavnom kušitskog, semitskog i omotskog porekla. U drugoj polovini 20. veka, teritorija današnjeg regiona bila je u sastavu etiopskih pokrajina Sidamo, Gamo-Gofa, Kefa, Ilubabor i Ševa. Današnji region formiran je 1995. godine, kao jedan od etničkih regiona Etiopije.
Demografija[uredi | uredi izvor]
Etničke grupe (popis iz 2007)[uredi | uredi izvor]
- Sidama (19,34%) - kušitski narod
- Velajta (10,71%) - omotski narod
- Hadija (8,02%) - kušitski narod
- Gurage (7,52%) - semitski narod
- Gamo (6,96%) - omotski narod
- Kafičo (5,43%) - omotski narod
- Silte (5,36%) - semitski narod
- Gedeo (4,92%) - kušitski narod
- Kambata (3,81%) - kušitski narod
- Gofa (2,39%) - omotski narod
- Benč (2,33%) - omotski narod
- Ari (1,89%) - omotski narod
- Arbore (1,89%) - kušitski narod
- Konso (1,46%) - kušitski narod
- Alaba (1,35%) - kušitski narod
- Surma (1,0%) - nilsko-saharski narod
Sve ostale etničke grupe u regionu čine manje od 1% stanovništva.
Religija (popis iz 2007)[uredi | uredi izvor]
- Protestantizam (55,5%)
- Pravoslavlje (19,9%)
- Islam (14,1%)
- Tradicionalne religije (6,6%)
- Katolicizam (2,4%)
Jezici[uredi | uredi izvor]
Zbog velikog broja različitih jezika koji se govore u regionu, službeni jezik je amharski, državni jezik Etiopije. Po podacima iz 1994. godine, glavni govorni jezici u regionu bili su: Sidama (18%), Gurage (14,72%), Velajta (11,53%), Hadija (8,53%), Kafa (5,22%) i Kambata (4,35%).
Administrativne jedinice[uredi | uredi izvor]
Region je podeljen u 9 zona i 5 distrikata (voreda):
- Zona Benč Madži, u kojoj relativnu etničku većinu (42,04%) čini omotski narod Benč
- Zona Južni Omo, u kojoj relativnu etničku većinu (42,94%) čini omotski narod Ari
- Zona Gedeo, u kojoj etničku većinu (81,21%) čini kušitski narod Gedeo
- Zona Gurage, u kojoj relativnu etničku većinu (45,02%) čini semitski narod Gurage
- Zona Hadija, u kojoj etničku većinu (78,16%) čini kušitski narod Hadija
- Zona Kefičo Šekičo, u kojoj etničku većinu (71,77%) čini omotski narod Kafičo
- Zona Kembata, Alaba i Tembaro, u kojoj etničku većinu (55,21%) čini kušitski narod Kambata
- Zona Severni Omo, u kojoj relativnu etničku većinu (44,17%) čini omotski narod Velajta
- Zona Sidama, u kojoj etničku većinu (88,6%) čini kušitski narod Sidama
- Specijalni distrikt Amaro, u kojoj etničku većinu (93,11%) čini omotski narod Korete
- Specijalni distrikt Burdži, u kojoj etničku većinu (84,54%) čini kušitski narod Burdži
- Specijalni distrikt Diraše, u kojoj etničku većinu (58,44%) čini kušitski narod Diraše
- Specijalni distrikt Konso, u kojoj etničku većinu (87,01%) čini kušitski narod Konso
- Specijalni distrikt Jem, u kojoj etničku većinu (91,87%) čini omotski narod Jem
Gradovi[uredi | uredi izvor]
Najveći gradovi regiona su (sa prikazom broja stanovnika 2009. godine): [1]
- Avasa (144.000)
- Arba Minč (83.000)
- Sodo (75.000)
- Dila (70.000)
- Hosaina (66.000)
- Jirga Alem (50.000)
- Butadžira (42.000)
- Savla (32.000)
- Alaba Kulito (31.000)
- Boditi (27.000)
- Areka (25.000)
- Džinka (25.000)
- Jirga Čefe (24.000)
- Aleta Vendo (23.000)
- Bonga (22.000)
- Mizan Teferi (22.000)
- Tepi (22.000)