Sevan

Koordinate: 40° 19′ 00″ S; 45° 21′ 00″ I / 40.316667° S; 45.35° I / 40.316667; 45.35
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Sevan
Jezero Sevan
LokacijaGeharkunik
Koordinate40° 19′ 00″ S; 45° 21′ 00″ I / 40.316667° S; 45.35° I / 40.316667; 45.35
Tiptektonsko
Pritoke28 manjih vodotoka
OtokeHrazdan
Zemlje basena Jermenija
Maks. dužina70 km
Maks. širina55 km
Površina1260 km2
Pros. dubina46,8 m
Maks. dubina83 m
Zapremina32,9 km3
Nad. visina1.900 m
Sevan na karti Jermenije
Sevan
Sevan
Vodena površina na Vikimedijinoj ostavi

Jezero Sevan (jerm. Սևանա լիճ) je najveće slatkovodno jezero Jermenije, najveće jezero na Kavkazu, i sa visinom od oko 1900 metara nadmorske visine jedno od najviših jezera na svetu. Zajedno sa jezerima Van i Urmija predstavlja jedno od tri velika jezera istorijske Jermenije. Površina mu je 1260 km² i duboko je do 83 metra. Ima 28 pritoka i samo jednu otoku, Hrazdan, koja je kanalima spojena sa Araksom.

Veliki projekat delimičnog isušivanja jezera započele su sovjetske vlasti 1933, po planovima iz 1910. Nivo jezera je snižen za 19 metara, što je smanjilo zapreminu jezera sa 58,5 milijardi kubnih metara na oko 34,0 milijarde, a površinu sa 1.416,2 km² na 1.238,1 km². Ovaj projekat je obustaljen 1956. Vlasti su od tada izgradnjom tunela za dovod vode pokušavale da stabilizuju nivo jezera koji je danas 20 metara ispod prvobitnog nivoa.

Nastanak[uredi | uredi izvor]

Ovo jezero je po nastanku tektonsko. Vulkanska aktivnost Gegamskih planina formirala je basen kada je lava zatvorila tok reke Hrazdan. Kasnije se voda rastopljenog leda i rečne vode nakupila u basenu i stvorila jezero. Istraživanja su pokazala da je ono relativno mlado. Prvo je formiran Mali, a zatim Veliki Sevan[1].

Ime jezera[uredi | uredi izvor]

Dugo se mislilo da naziv jezera potiče od crkve Sevanavank, međutim, bilo je jasno da je ime Sevan bilo u upotrebi pre nego što je crkva izgrađena. Jezero se najpre zvalo Suinia ili Tsuinia, još iz vremena Urartskog carstva(8. vek p.n.e). Prostor oko jezera se zvao provincija Tsovazard[2]. Ovo ime predstavlja kombinaciju dve jermenske reči tsov- more i azard- biser ili blago, zasnovano na slikovitim i živopisnim pejzažima basena. U prošlosti jezero je nazivano i Gegamskim morem i imenom Laknitis.

Opšte karakteristike[uredi | uredi izvor]

Jezero se nalazi u provinciji Geharkunik, najvećem regionu Jermenije, i jedino se klasifikuje kao veliko u državi. Udaljeno je od Jerevana 60 kilometara. Okruženo je mnogim planinama kao što su, Vardeni, Areguni, Pambak, Gegamske i Sevanske planine. Jezero je podeljeno na Mali i Veliki Sevan.

Prosečna dubina manjeg dela jezera je 50 metara, a većeg 37 metara. Najveća dubina pre smanjenja nivoa jezera je iznosila 99 metara. Njegova voda je kristalna i hladna. Sevansko poluostrvo, koje je nekad bilo ostrvo, poznato je po hramovima i hačkarima.

Basen[uredi | uredi izvor]

Basen jezera Sevan je trouglastog oblika, nalazi se između pomenutih planina i formira sliv jezera. Planinski venci u okolini imaju visinu od 2.200 do 3.800 metara, dok deo iznad jezera iznosi od 300 do 1.800 metara. U blizini istoimenog grada iz jezera otiče reka Hrazdan. Basen se odlikuje mineralnim izvorima, prirodnim i kulturnim lepotama i znamenitostima, kao i svežim vazduhom.

Panorama jezera
Panorama jezera

Klima[uredi | uredi izvor]

Nad basenom jezera Sevan vlada kontinentalna, stepsko-planinska klima, sa hladnim i snežnim zimama i toplim i sunčanim letima. Proleće i jesen su kratki. Tokom dana su moguće značajne varijacije temperature, ponekad praćene jakim vetrom. Različiti delovi jezera imaju različite klimatske uslove. Srednja temperatura vode na površini u julu i avgustu iznosi 19-20 °C, a maksimalna temperatura koja je ikad izmerena iznosila je 24 stepena. Zimi se površina delimično zamrzava, retko kada u potpunosti. Prosek godišnjih padavina iznosi 500-600 mm.

Nacionalni park[uredi | uredi izvor]

Jermenski galeb

Nacionalni park Sevan obuhvata jezero i njegovu okolinu i postoji od 1978. Cilj parka je očuvanje ekosistema visokoplaninskog jezera. Ovde žive endemske vrste ribe, raznovrsni biljni i životinjski svet. Tri endemske vrste riba kojima je ovo jezero stanište su sevanska pastrmka( salmo ischchan) i dve vrste šarana( capoeta capoeta sevangi, barbus goktschaicus).

Što se tiče ptica ovde borave jermenski galebovi koji predstavljaju endemsku vrstu i vodene ptice selice.Ovde živi i 336 vrsta kičmenjaka. U ovom nacionalnom parku postoji 1145 vrsta vaskularnih biljaka[3] od kojih 3 endemske vrste Jermenije i 5 Sevana.

Čak 267 vrsta pečuraka raste u basenu jezera Sevan, a njih 100 je jestivo. Prostor koji zauzima park je 147.300 hektara, od čega je 22.600 kopnena teritorija.

Ljudski uticaji na jezero[uredi | uredi izvor]

Izgrađeni tuneli

Sovjetski planeri želeći da navodnjavaju reku Hrazdan i naprave šest hidroelektrana na ovoj reci, smanjili su nivo vode u jezeru. To je uzrokovalo pojavu utvrđenja, kuća i drugih materijalnih izvora starih 2000 godina[4]. Međutim, prekomerni ribolov i odlaganje otpadnih voda, dovelo je jezero na ivicu ekološke propasti. Ljudska delatnost u nekoliko decenija je poremetila ravnotežu 100.000 godina ekosistema jezera[5].

Krajem sedamdesetih godina prošlog veka, izgrađen je 49 kilometara dug tunel Arpa- Sevan, za preusmeravanje vode iz reke Arpe. Napravljen je tunel Vorotan- Arpa od 21 kilometar, čija odluka o izgradnji je doneta 1981, ali je on završen tek 2004. godine. Nivo vode u jezeru je porastao zbog ovakvog načina preusmeravanja vode iz reka. Mećutim, od 2012. godine je nivo vode u četiri navrata ponovo pao[6]. Razlog u tome je što previše vode iz jezera se koristi za navodnjavanje, što dovodi do pojave algi koje su prekrile gotovo polovinu jezera.

Turizam[uredi | uredi izvor]

Sevanavank

Jezero Sevan ima veliki turistički potencijal, koji je počeo da se razvija pretežno u poslednjih nekoliko decenija. Najčešći strani turisti su Rusi. Na poluostrvu Sevan smeštene su plaže. Jedan od najposećenijih manastirskih kompleksa u Jermeniji je manastir Sevanavank iz 9. veka.

Postoji potencijal za razvoj banjskog turizma[7], zbog prisustva izvora mineralnih voda bogatih ugljenom kiselinom. U okolini jezera moguće su geoekološke, arheološke, arhitektonske, etnografske i druge ture, kao i posmatranje biljnog i životinjskog sveta. U blizini se nalazi selo Lčašen koje datira iz bronzanog doba.

Dan jezera Sevan se obeležava svake poslednje nedelje u avgustu. Zanimljivost je da ovde rade Federacija profesionalnog jedrenja na dasci i kartinga Jermenije.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ https://www.armgeo.am/en/armenian-lake/
  2. ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 04. 02. 2020. g. Pristupljeno 15. 04. 2020. 
  3. ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 16. 02. 2020. g. Pristupljeno 15. 04. 2020. 
  4. ^ https://www.lonelyplanet.com/armenia/lake-sevan
  5. ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 18. 04. 2020. g. Pristupljeno 15. 04. 2020. 
  6. ^ https://www.bbc.com/serbian/lat/svet-48956591
  7. ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 17. 07. 2020. g. Pristupljeno 15. 04. 2020. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]