Sirmabešenje
| Sirmabešenje mađ. Szirmabesenyő | |
|---|---|
 Ime mesta rovaškim pismom | |
 Zastava
 Grb
| |
| Administrativni podaci | |
| Država |  Mađarska |
| Region | Severna Mađarska regija |
| Županija | Boršod-Abauj-Zemplen |
| Srez | Miškolc |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo | |
| — | 4,181[1] |
| — gustina | 270 st./km2 |
| Geografske karakteristike | |
| Koordinate | 48° 08′ 58″ S; 20° 47′ 45″ I / 48.14958° S; 20.79577° I |
| Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
| Površina | 15,77 km2 |
  Sirmabešenje Sirmabešenje na karti Mađarske | |
| Poštanski broj | 3711 |
| Pozivni broj | (+36) 46 |
| Veb-sajt | |
| http://szirmabesenyo.hu/ | |
Sirmabešenje (mađ. Szirmabesenyő, slč. Bešeňovo[2]) je istorijski grad u severnoj Mađarskoj, u županiji Boršod-Abauj-Zemplen (Borsod-Abaúj-Zemplén).
Lokalna istorija[uredi | uredi izvor]
Selo se sastoji od dva naselja Sirmabešenje (poznatog i kao Kelečenj) i Šajobešenje (ili Bešenje, Alšobešenjo). Zvanično su se mesta spojila 1939. godine i nastala je Sirmabešenja. Od XVII veka mesto je bilo u vlasništvu grofovske porodice Sirmaji. Međutim, zbog blizine sela jedna drugoj, istorija dva naselja bila je povezana i u vekovima pre spajanja.
Prvi poznati pisani zapis o Sirmabešenju je nastao je za vreme vladavine mađarskog kralja Andraša. Prema pomenutom dokumentu iz 1291. godine, naselje Bešenje je bilo u vlasništvu sinova Šandora Bešenjea iz porodice Miškolc, otuda potiče i naziv naselja, koji se odnosi i na zajednicu Bešenja koja je živela u naselju. Prema jednom spomenu iz 1332. godine u naselju je delovala crkva po imenu Svi Sveti, gde su sačuvani i podaci o plaćanju papske desetine.[3]
Osnivač naselja bio je grof Ištvan Sirmaji,[4] koji je, uz odobrenje mađarskog kralja Lipota I, 1694. godine preselio svoje zemljoradnike iz Sirme u Kelečenj, pa je zbog toga naselje dobilo ime Sirmabešenje, imenim podsećajući ko je vlasnik mesta i koje je poreklo stanovništva. Ištvan Sirmaji je u ovom mestu podigao porodično imanje, a potom su njegovi potomci izgradili barokni zamak u 18. veku, a takođe su preuzeli i položaj vladara naselja. Pod njihovom nadležnošću verovatno se i sagradila i lokalna škola, o čemu prvi poznati pisani zapis datira iz 1746. godine.[5] Najznačajniji vlasnik zamka bio je sirmajski grof Alfred od Sirme i Sirmabešenje, kod kojeg je njegov zet, Pal Sinjei Merše, često bio gost.
Istaknuti predstavnik u istoriji naselja je Fedor Vince, koji je bio predsednik seoskog veća od 1975. do 1990. godine, a zatim njegov gradonačelnik još 24 godine, do 2014. godine. Pod njegovom vlašću izgrađena je infrastruktura naselja i njegov današnji izgled.[6]
Populacija[uredi | uredi izvor]
Godine 2001. 99% stanovništva naselja se izjasnilo kao Mađari, 1% Romi.[7]
Tokom popisa 2011. godine, 87,3% stanovnika se izjasnilo kao Mađari, 1,3% kao Romi, a 0,3% kao Nemci (12,7% se nije izjasnilo, zbog dvojnog državljanstva, ukupan broj može biti veći od 100%).
Verska distribucija je bila sledeća: rimokatolici 45,4%, reformisani 12,4%, grkokatolici 8,1%, luterani 0,2%, nedenominacioni 8,9% (24,4% nije odgovorilo).[8]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Gazetteer of Hungary, 1 January 2015. Hungarian Central Statistical Office.
- ^ „Wayback Machine” (PDF). web.archive.org. 2014-01-08. Arhivirano iz originala (PDF) 2014-01-08. g. Pristupljeno 2022-11-07.
- ^ „Archivált másolat”. Arhivirano iz originala 2019-08-20. g. Pristupljeno 2019-08-20.
- ^ https://library.hungaricana.hu/hu/view/MEGY_HAJB_Saa_20_Rmcs_04/?pg=119&layout=s
- ^ http://szirmabesenyo.hu/intezmenyek/#szinyeisuli
- ^ https://napkeletnepe.hu/2018/01/17/fedor-vince/
- ^ A nemzetiségi népesség száma településenként
- ^ Szirmabesenyő Helységnévtár
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Zvanični veb-sajt
- Mapa ulica Arhivirano na sajtu Wayback Machine (16. maj 2011)
- Fotografije iz vazduha
