Spaspet

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Spaspet (gruzijski: სპასპეტი) bila je feudalna kancelarija u Gruzije koja je nastala u drevnoj Iberiji. Obično se na engleski prevodi kao Visoki činovnik.

Institucija spaspeta, kao i njen grubi ekvivalentni sparapet u susednoj Jermeniji, konstruisana je pod uticajem sasanidskog persijskog spahbed-a, ali se razlikovala po tome što je on bio naslednog ranga i uključivao je ne samo vojne, već i civilne funkcije.[1]

Prema srednjovekovnim gruzijskim hronikima, rang spaspeta uveo je prvi kralj Parnavaz u 3. veku pre nove ere. U isto vreme, služio je po službenoj dužnosti kao zvanje vojvode od Unutrašnje Iberije (Šida Kartli), oko Mtšeta i Uplis-Tsihe. Čini se da je tu funkciju u stvari zauzimao član iberijske kraljevske porodice ili posebno visoki dostojanstvenik, po položaju za kralja. Rimski geograf Strabon (63/4 p. n. e-AD 24) svedoči da u Iberijskoj kraljevskoj hijerarhiji "drugi u redu upravlja pravdom i komanduje vojskom". Moguće je izjednačiti i ove dostojanstvenike sa iberijskim namesnicima (pitiahš) čija je nasledna nekropola otkrivena u Armazi.[2]

Kancelarija je, na različite načine modifikovana, i opstala je u srednjovekovnoj i ranoj modernoj Gruziji sve do ruske aneksije početkom 19. veka.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Robert Bedrosian, "Sparapet", in: Joseph Reese Strayer (1983), Dictionary of the Middle Ages, p. 460. Scribner, ISBN 0-684-16760-3.
  2. ^ David M. Lang, "Iran, Armenia and Georgia", in: W.B. Fischer, Ilya Gershevitch, Ehsan Yarshster (ed., 1993), The Cambridge History of Iran, p. 515. Cambridge University Press, ISBN 0-521-20092-X.