Spisak najviših zgrada u Rusiji

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Moskovski međunarodni poslovni centar sadrži većinu najviših zgrada u Rusiji, kao i Evropi.

Prvi oblakoderi u Rusiji izgrađeni su tokom staljinizma u SSSR. Ovi oblakoderi su poznati kao Sedam Sestara, koji su izgrađeni u staljinističkom arhitektonskom stilu. Prvi oblakoder u Rusiji bila je zgrada Kotelničeskaja nasip. Oblakoderi u Rusiji su među najvišim u Evropi i zapadnoj hemisferi, mnogi od njih su locirani u Moskovskom međunarodnom poslovnom centru u ruskoj prestonici, u Moskvi.

Od 2019. godine, Lahta centar iz Sankt Peterburga je defakto najviši oblakoder u Rusiji. Lahta centar je takođe i najviša zgrada u Evropi, a zgrade iz Rusije zauzimaju prvih 5 mesta na spisku najviših zgrada u Evropi.

Najviše zgrade[uredi | uredi izvor]

Ova lista predstavlja sve najviše zgrade u Rusiji koje su visoke najmanje 150 m, na osnovu standardnog merenja visine. Ovo uključuje sve arhitektonske detalje, kao i antene.

RB Naziv Slika Lokacija Visina
m (ft)
Br spratova Godina Napomene
1 Lahta centar
Sankt Peterburg 462 87 2019 Sedište Gazproma. Takođe i najviša zgrada u Evropi.[1]
2 Kula Federacija (Istočna kula/Vostok)
Moskva

55° 44′ 59.17″ N 37° 32′ 13.70″ E / 55.7497694° S; 37.5371389° I / 55.7497694; 37.5371389

01.0130 m130 m130 m374 m 95 2017 Sastoji se od dve kule, istočnog tornja/Vostoka (najviše) i Zapadnog tornja/Zapada.[2]
3 Toranj OKO (Južni toranj)
Moskva 01.0 354,1 m 85 2015 Završen 2015. godine, OKO je druga najviša zgrada u Ruskoj Federaciji i druga najviša zgrada u Evropi. Sastoji se od dve kule: Južna kula (najviša) i Severna kula.[2]
4 Toranj Neva 2
Moskva 345 79 2020
5 Gradski toranj Merkur
Moskva 01.0354.1 m354.1 m354.1 m 338,8 m 75 2012 Završena 2012. godine, Gradski Toranj Merkur je treća najviša zgrada u Ruskoj Federaciji, kao i treća najviša zgrada u Evropi. Poseban oblik i plamtljiva bakar-narandžasta fasada pomažu da se Gradski Toranj Merkur izdvoji od ostatka oblakodera.[2]
6 Evrazija
Moskva 01.0 308,9 m 72 2013 Završena 2013. godine, kula Evrazija je četvrta najviša zgrada u Ruskoj Federaciji i peta najviša zgrada u Evropi.[2]
7 Toranj Glavni grad (Toranj Moskva)
Moskva 01.0308.9 m301,6 m 76 2009 Peta najviša zgrada u Ruskoj Federaciji i šesta najviša zgrada u Evropi. Sastoji se od tornjeva, od kojih svaka predstavlja glavni grad Rusije, Moskovsku kulu (najvišu) i toranj u St Petersburgu.[2]
8 Toranj Neva 1
Moskva 297 65
9 Nabrežnaja Toranj (Moskva)
Moskva 02.0 268,4 m 61 2007 Sastoji se od tri kule: A, B i C (najviša).
10 Palata Trijumf
Moskva 02.0 264,1 m 52 2006
11 Toranj Glavni grad (Toranj Sankt-Peterburg)
Moskva 02.0 257 m 65 2009
12 Toranj Evolucija
Moskva 255 m 53 2014
13 Toranj OKO (Južni toranj)
Moskva 254 m 49 2014
14 Kula Federacija (Zapadni toranj/Zapad)
Moskva 02.0 242,2 m 62 2008
15 Glavna zgrada Moskovskog državnog univerziteta
Moskva 02.0 240 m 36 1953
16 Imperija
Moskva 02.0239 m 60 2010
17 Kuća na Mosfilmovskoj
Moskva 02.0 213 m 54 2010
18 Toranj Iset
Jekaterinburg 02.0 212,8 m[3] 52 2016 Toranj Iset je najviša završena zgrada u Jekaterinburgu i najviša zgrada u azijskom delu Rusije.
19 Hotel Radison Rojal (Hotel Ukrajina)
Moskva 02.0 198 m 34 1957
19 Trikolor TV Toranj A Moskva 02.0198 m198 m198 m194 m 56 2014
20 Trikolor TV Toranj B Moskva 192 m 58 2015
21 Kontinental Moskva 191 m 48 2011
22 Visotskij oblakoder
Jekaterinburg 02.0188,3 m 53 2011
23 Vorobjovi Gori (zgrada na Vrapčevim brdima Toranj II)
Moskva 02.0188,2 m 49 2004
24 Škrlatna jedra Moskva 02.0179 m 48 2003
25 Toranj Edelvajs
Moskva 02.0176 m 43 2003
Kotelničeskaja nasip
Moskva 02.0176 m 32 1952 Prvi oblakoder koji će biti izgrađen u Rusiji.[traži se izvor]
26 Glavna zgrada Ministarstva spoljnih poslova Rusije
Moskva 02.0172 m 27 1953
Toranj Nordstar
Moskva 02.0172 m 42 2009
27 Miraks-Plaza Rusija (Toranj B)
Moskva 02.0167 m 41 2010
28 Svisotel Krasnje Holmi
Moskva 02.0165 m 34 2005
29 VelHous na Lenjinskij Moskva 02.0162 m 46 2009
30 Kudrinskaja kvadrat
Moskva 02.0160 m 41 (22) 1954
31 Zgrada na Vrapčevim brdima Toranj I
Moskva 02.0155 m 44 2004
Zgrada na Vrapčevim brdima Toranj III
Moskva 02.0155 m 44 2004
Avenija 77
Moskva 155 m 45 2009
34 Zgrada Gazproma
Moskva 02.0150,9 m 35 1994
Sverdlovsk Jekaterinburg 150,9 m 37 2015

Najviše zgrade koje su predložene, odobrene ili u izgradnji[uredi | uredi izvor]

U izgradnji[uredi | uredi izvor]

RB Naziv Slika Lokacija Visina
m (ft)
Br spratova Početak izgradnje Planiran završetak izgradnje Napomene Reference
One Tower 442,8 m 109 2019 2024 [4]
2 Ahmat Toranj Grozni 435 m 102 2016 2024? Izgradnja na čekanju. [5]
5 Veliki toranj
Moskva 283 m 50 2013 2022 [5]
Space Tower Moskva 256 61 2020 2023 [6]
6 MFK Krokus grad Krasnogorsk 216,8 m 51 2014 / [5]
Time Tower Moskva 141,2 34 2020 2023 [6]

Vremenska linija najviših zgrada[uredi | uredi izvor]

Ovo je spisak istorije najviših zgrada u Rusiji; ona uključuje zgrade koje su nekada imale naziv najviše zgrade u Rusiji.

Naziv Slika Lokacija Broj godina koliko su najviše Visina

ft (m)

Br spratova Referenca
Kotelničeskaja nasip
Moskva 1952–1953 02.0176 m 32
Glavna zgrada Moskovskog državnog univerziteta
Moskva 1953–2006 02.0 240 m 36
Palata Trijumf
Moskva 2006–2007 02.0 264,1 m 52
Nabrežnaja Toranj (Moskva)
Moskva 2007–2009 02.0 268,4 m 61
Toranj Glavni grad (Toranj Moskva)
Moskva 2009–2012 01.0308.9 m306,6 m 76
Gradski toranj Merkur
Moskva 2012-2015 01.0354.1 m354.1 m354.1 m 338,8 m 75
Toranj OKO (Južni toranj)
Moskva 2015–2016 01.0 354,1 m 85
Kula Federacija
Moskva 2016–2018 374 m 95
Lahta Centar
Sankt Peterburg 2018-danas 462 87

Napomene[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Setya, Aris (2021-05-31). „10 tallest buildings in Europe”. Travel Tomorrow (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-01-20. 
  2. ^ a b v g d „Tallest Buildings In Europe”. WorldAtlas (na jeziku: engleski). Pristupljeno 22. 5. 2017. 
  3. ^ Schematic of Iset Tower
  4. ^ „One tower”. Arhivirano iz originala 21. 01. 2022. g. Pristupljeno 21. 01. 2022. 
  5. ^ a b v „Russia—The Skyscraper Center”. skyscrapercenter.com. Pristupljeno 22. 5. 2017. 
  6. ^ a b „iCity”. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]