Spomenik Nišlijama obešenim od Turaka 1821.
Spomenik Nišlijama obešenim od Turaka 1821. smešten je u centru Niša ispred tvrđavskog mosta. Pravougaonog je oblika, sa nešto širim i profilisanim postoljem i piramidalnim završetkom, postavljenim na četiri niža stuba. Svojim arhaičnim oblikom i dimenzijama podseća na nadgrobne stele.
Izgled[uredi | uredi izvor]
Spomenik je izgrađen od belog kamena sa visokim kvadratnim postoljem i profilisanim pravougaonim stubom sa kupolicom i krstom na vrhu. Na sve četiri strane spomenika nalaze se natpisi sa dubokom na cionalnom simbolikom:
- Na osnovu prvog natpisa saznajemo da je:
- Spomenik osvećen u vreme kralja Petra I Karađorđevića i mitropolita Dimitrija, 29. decembra 1913. godine.
- Drugi natpis ukazuje na to kome je posvećen ovaj spomenik:
- 1821-1913. episkopu niškom Milentiju, proti Stojanu, svešteniku Đorđu i građanima niškim Mladenu, Golubu i Radosavu, koji su na ovom mestu obešeni, te mučenički postradali, trećeg dana Sv. Trojice 1821. Za veliku srpsku ideju - oslobođenje, podiže ovaj spomenik episkop ni-ški Dositej sa celokupnim sveštenstvm grada Niša.
- Treći natpis predstavlja citat iz Gorskog vijenca, crnogorskog vladike Njegoša:
- Krst nosti kamo je suđeno
- Strašne borbe vodoti tuđinom
- Težak vijenac da je
- Voće slatko
- Vaskrsenje ne biva bez smrti“
- Četvrti natpis je citat iz Jevanđelja:
- Slava i čast i mir svakom koji dobro čini (Rimlj...)
Spomenik je svečano otkriven 29. decembra 1913. godine na 35-tu godišnjicu oslobođenja Niša od Turaka i 1600 godišnjicu Milanskog edikta. Podignut je na mestu na kojem su Turci obesili pokretače ustanka - na levoj obali Nišave, kod tvrđavskog mosta. Prenet je 1959. godine u Tvrđavu zbog izgradnje keja Živote Đošića. Vraćen je kod tvrđavskog mosta 1990. na dan oslobođenja Niša od Turaka 11. januara 1990.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Spomenikom je obeležena delatnost niške revolucionarne organizacije, stvorene 1821. godine pod uticajem grčkog ustanka protiv Turaka — Heterije. Koristeći pokret grčkog naroda za oslobođenje, niška tajna organizacija pripremala je ustanak u Nišu i na jugu Srbije. Ustanike je predvodio niški vladika Milentije, koji je kontaktirao i sa niškim Ali-pašom, zapovednikom grada. Članovi pokreta su bili sveštenici, trgovci i zanatlije. Uspostavili su vezu sa Leskovcem, Vranjem, Vlasotincem i Pirotom. Do ustanka nije došlo, jer je sultan na vreme intervenisao, poslavši u Niš Husein pašu sa 5.000 Turaka. Husein paša je više od dva meseca vodio istragu o pripremama ovog ustanka. O rezultatima istrage u pismu beogradskom paši, od 28. jula 1821. godine, navodi da „pošto je najrevnosnije ispitao stvar, pogubljeni su pomenuti paša (Ali-paša), rečeni mitropolit (mitropolit niški Milentije), dvojica sveštenika i dva ćefira (nevernika), koji su bili uticajni ljudi u varoši“. Obesivši ovu šestoricu kod tvrđavskog mosta, 31. maja/12. juna 1821, Husein-paša je ugušio ustanak u začetku.
Pored Ali-paše, obešene su sledeće Nišlije i Nišavljani:[1]
|
|
Obešeni su bili sve „prvi ljudi i u Nišu i u okrugu i po imućstvu i po uvaženju“. Pored toga tada je u Nišu uhapšeno i zatvoreno oko dve stotine Nišlija a postojale su i glasine o potajnim turskim egzekucijama i nestanku mnogih ljudi.[2]
Bugarske okupacione vlasti u Nišu izmenile su značenja spomenika dodavanjem ploče na kojoj je stajalo da je spomenik podignut u slavu „pet Bugarina iz Niša“. U jednom istorijskom trenutku spomenik je privremeno dobio novo značenje i: postao simbol otpora bugarskih hrišćana protiv islamsko-turske vlasti. Po završetku Prvog svetskog rata, spomeniku je vraćen prvobitni izgled spomenika, sa inicijalnim natpisom.[3]
Značaj[uredi | uredi izvor]
Spomenik pripada korpusu javnih nacionalnih spomenika nastalih tokom 19. i u prvim decenijama 20. veka na teritoriji Srbije koji se posvećuju važnim istorijskim događajima i herojima.
Za Niš i njegovu okolinu spomenik je značajan dokument borbe Nišlija protiv Turaka, jer obeležava početak organizovanog otpora juga Srbije za oslobođenje i prvi je spomenik u oslobođenom Nišu.
Galerija[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
Mediji vezani za članak Spomenik Nišlijama obešenim od Turaka 1821. na Vikimedijinoj ostavi