Transmeksički vulkanski pojas

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Transmeksički vulkanski pojas
Detalj sa transvulkanskog pojasa
Geografske karakteristike
Najviša tačkaPiko de Orizaba
Ndm. visina5.636 m
Dimenzije
Dužinaoko 900 km
Geografija
Države Meksiko
RegijeCentralna Amerika
Geologija
Vrsta planinevulkanski pojas

Transmeksički vulkanski pojas (šp. Eje neovolcánico), poznat i kao Sijera Nevada (šp. Sierra Nevada) je vulkanski pojas koji se proteže kroz centralni i južni Meksiko od zapada ka istoku u dužini od oko 900 km. Većina vulkana u ovoj zoni su aktivni ili uspavani. Ova vulkanska zona proteže se od pacifičkog arhipelaga Reviljahihedo na zapadu do obala Meksičkog zaliva na istoku i obuhvata područje Haliska, Mičoakana, južnog Gvanahuata i južnog Keretara, zatim saveznu državu Meksiko, južni Idalgo, savezni distrikt, severni Morelos, Pueblu i Tlaskalu, sve do centralnog Verakruza.

Vulkanski pojas je ograničen Meksičkom visoravni, Zapadnom i Istočnom Sijera Madre. Na jugu dolina reke Balsas razdvaja ovaj pojas od planinskog lanca Južne Sijera Madre.

Ime Sijera Nevada ili u bukvalnom prevodu Snežne planine dolazi zbog činjenice da su najviši vulkanski vrhovi u ovom području tokom cele godine prekriveni snegom i ledom.

Najviša tačka u ovom sistemu je vulkanska kupa Piko de Orizaba koja leži na nadmorskoj visini od 5.636 m i to je ujedno najviši vrh Meksika. Od viših vulkanskih kupa izdvajaju se Nevado de Kolima (4.340 m), Parikutin (2.800 m), Nevado de Toluka (4.600 m), Popokatepetl (5.426 m), Icaksivatl (5.286 m), Malinče (4.461 m), Kofre de Perote (4.282 m) i Sijera Negra (4.640 m). Na arhipelagu Reviljahihedo značajniji vulkani su Barsena na ostrvu San Benedikto i Everman na ostrvu Sokoro.

U vegetacijskom smislu ovo je područje kontinuiranih borovo-hrastovih šuma.

Cela oblast je gusto naseljena, a u samom srcu transvulkanskog pojasa nalazi se i glavni grad Meksiko Siti u čijoj aglomeraciji živi preko 20.000.000 ljudi.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze i literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]