Uroševići

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Uroševići
Država Srbija
Zvanja Karađorđev barjaktar
Osnivač porodice Uroš Novaković
(oko 1780—1832)
Karađorđev barjaktar
Poreklo Žabari, Kladnica, Raška
Krsna slava Sveti Nikola
Današnji potomci Uroševići
Mihajlovići

Uroševići vode poreklo od Uroša Novakovića (oko 1780 - 1832) Karađorđevog barjaktara, rodom iz Žabara u lepeničkoj knežini kragujevačke nahije.

Poreklo[uredi | uredi izvor]

Prema predanju Uroševići su poreklom iz Raške. Njihov predak Nedeljko došao je sa sedam sinova iz Raške i sredinom XVIII veka osnovao je selo Žabare. Nedeljkov sin Novak - Novko, prijatelj Karađorđevog oca, otac je Uroša Novakovića. Od Nedeljkovog sina Đurđa, strica Uroša Novakovića sin je bio knez lepeničke knežine u vreme kneza Miloša, Milutin Đurđević, a njegov sin je pukovnik Dragutin Žabarac, prvi ađutant kneza Mihaila. Od Nedeljaka iz Žabara vodi poreklo i porodica Đorđa Milovanovića, ministra pravde, ađutanta kneza Mihaila, čiji sin je Milovan Milovanović, ministar inostranih poslova Kraljevine Srbije[1]. Krsna slava bio je Sveti Nikola[2].

Barjaktar Uroš Novaković (oko 1780 - 1832), Žabari, lepenička knežina kragujevačke nahije, prvi pucao u Bitki na Mišaru[3]. Bio je sa Karađorđem u Rusiji, gde je dobio od Karađorđa potvrdu dvorjanstva[4]. U Hotinu u Besarabiji, odnosno Rusiji, udala se Uroševa sestra za jednog od Karađorđevih ljudi Milutina, nazvanog Turčin[5]. Uroš Novaković je kasnije, po povratku u Srbiju, oko 1826-1828, bio član okružnog suda u Kragujevcu[6].

Sin Uroša Novakovića Petar Urošević je sa Ružicom imao sina Đorđa P. Uroševića (1850-+1914), trgovca iz Aranđelovca, narodnog poslanika, koji je sa prvom ženom Marijom (oko 1855-+1890), rodom iz Kragujevca imao kćerku Kosaru Urošević, koja se udala za Milana Damljanovića, trgovca iz Gornjeg Milanovca, sina Jovana Damljanovića, narodnog poslanika, učesnika Svetoandrejske skupštine, kao i drugu kćerku Ljubicu Urošević (1883-1945) udatu za Ljubomira Mihajlovića (1878—1953), trgovca iz Aranđelovca, sina narodnog poslanika Pavla Mihajlovića i brata Ilije Mihajlovića (1875—1945), Predsednika Narodne skupštine Kraljevine Jugoslavije. Đorđe P. Urošević (1850-1914) je drugi put, od 1893 god. bio oženjen Draginjom Todosijević.

Ima potomstva.

Srodstvo[uredi | uredi izvor]

Uroševići su u srodstvu sa Milovanovićima iz Žabara i Žabarcima.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Nedeljkovići (Jankovići, Čolići, Markovići, Jovičići, Vesići, Uroševići, Milovanovići, Brkići, Radojevići, Simići, Stevanovići, Đurđevići, Miloševići, Vujičić, Radojkovići, Vulovići i Stanići). Vid. Mile Nedeljković, Zapisi o Šumadiji, Kragujevac 1996, str. 52.
  2. ^ Istoričar Mile Nedeljković, etnolog i istoričar Šumadije, ističe da je „iz Kladnice… koja se nalazi sa jedne, a Ivanjica sa druge strane Javora, došao je … i izvesni Nedeljko, rodonačelnik grupe porodica čije je skupno prezime po njemu Nedeljkovići, i kojih je 1923. godine bilo u Žabaru 84 kuće. Vid. Mile Nedeljković, Zapisi o Šumadiji, Kragujevac 1996, str. 62). Nedeljko je došao sa sedam sinova iz Raške, bio osnivač posle 1735 god. sela Žabara. Vid. i Živojin Andrejić. Karađorđe. Rača. 2004. str. 82
  3. ^ O početku bitke na Mišaru možete videti u Kosta Protić, Ratni događaji iz Prvog srpskog ustanka str. 129
  4. ^ Radoš Ljušić, Karađorđe, Beograd 2002
  5. ^ Vid. Lazar Arsenijević Batalaka O ROĐENjU, ŽIVOTU, SVOJSTVIMA DUŠEVNIM I TJELESNIM, I PRIKLjUČENIJIMA ĐORĐA PETROVIĆA CRNOG ĐORĐA (KARA-ĐORĐA
  6. ^ U tefteru Kapetanije Lepenice Nahijske Kragujevačke 1825 god, Uroš Novković je star oko 40 god. U tefteru Kapetanije Lepenice Nahijske Kragujevačke 1832-1833 god, zabeležen je da je već umro u 55 god. Tako da je verovatno rođen oko 1780 god, i umro oko 1832 god

Vidi još[uredi | uredi izvor]