Pređi na sadržaj

Floret

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Arijana Erigo (levo) takmiči se protiv Karoline Golubicki (desno) u finalu takmičenja floretom za žene, Svetskog prvenstva u mačevanju 2013.
Floret sa italijanskim hvatom.

Floret (engl. foil, fr. fleuret) je oružje koje se koristi u sportskom mačevanju, lak sportski mač pravog sečiva.[1] On je savitljiv, pravougaonog poprečnog preseka i teži ispod pola kilograma. Kao i kod mača, poeni se postižu samo kontaktom sa vrhom, koji je, na turnirima sa električnim bodovanjem, zatvoren dugmetom sa oprugom da signalizira dodir. Uniforma mačevaoca floretom obuhavata lame (prsluk, električno ožičen za registrovanje validnih pogodaka). Floret je najčešće korišćeno oružje na takmičenjima mačevanja.[2][3]

U sportskom mačevanju[uredi | uredi izvor]

Dozvoljeni ciljevi u mačevanju floretom.

U sportskom mačevanju, takmičari se bore mačem, sabljom ili floretom.

Dimenzije[uredi | uredi izvor]

Po međunarodnim propisima, određene su dimenzije sve tri vrste oružja. Dužina mača je 110 cm (sečiva − 90 cm), masa do 770 g, dužina sablje do 105 cm (najmanja masa 500 g), a floreta 110 cm (sečivo 90 cm, a masa do 500 g).[1]

Ciljevi[uredi | uredi izvor]

Mačem se napada celo telo, sabljom samo do kukova, a floretom − prsa, trbuh i leđa. Vrhovi oružja moraju biti zatupljeni ili pokriveni kuglicom, a borci se štite maskom, prsnikom i rukavicama.[1]

Neelektrični i električni floreti[uredi | uredi izvor]

Italo Santeli (left) i Žan Batist Mimjag izlažu tehnike mačevanja floretom na Olimpijskim igrama 1900.

Pozadina[uredi | uredi izvor]

Postoje dve vrste floreta koje se koriste u modernom mačevanju. Oba tipa se prave sa istim osnovnim delovima: vrhom, drškom, štitnikom i oštricom. Razlika između njih je jedan električan, a drugi je poznat kao „parni“ ili „suvi“.[4] Oštrice obe varijante su zatvorene plastičnim ili gumenim komadom, sa dugmetom na vrhu kod električne varijante, koje pruža informacije kada vrh sečiva dodirne protivnika.[4] (Postoji i niz plastičnih mačeva različitih proizvođača za upotrebu od juniora.[5]) Zbog nedostatka dugmeta i povezanog električnog mehanizma, sudija je obavezan da odredi bodovanje i pobednika na turniru sa neelektričnim floretima.[6]

Neelektrični floreti se prvenstveno koriste za vežbu. Međunarodna federacija mačevanja i većina nacionalnih organizacija zahtevaju električni aparat za bodovanje još od Olimpijskih igara 1956. godine, iako se neke organizacije još uvek takmiče sa neelektričnim mačevima.[7]

Sečivo[uredi | uredi izvor]

Floreti imaju standardizovane, sužene, pravougaone oštrice po dužini i poprečnom preseku koje su napravljene od kaljenog i žarenog niskougljeničnog čelika[8] — ili martenzitnog čelika po potrebi za međunarodna takmičenja.[9] Da bi se sprečilo da se sečivo slomi ili nanese povredu protivniku, sečivo se savija pri udaru u metu.[4] Maksimalna dužina sečiva mora biti 90 cm.[10] Maksimalna dužina sastavljenog oružja je 110 cm, a maksimalna težina mora biti manja od 500 g;[10] međutim, većina takmičarskih floreta je lakša, bliža 350 g.[8]

Sklop zaštitnika[uredi | uredi izvor]

Floret sa italijanskim drškom. Italijanski drška je još uvek u upotrebi kao početno nastavno oružje u Italiji i mnogim drugim zemljama koje slede italijansku pedagošku tradiciju. Dok su još uvek u upotrebi kod mnogih klasičnih mačevalaca, većina takmičarskih sportskih mačevalaca napustila je italijansku dršku u korist varijacija pištoljske drške, pri čemu se francuska drška retko koristi. Francuska drška je lakša za učenje, ali pištoljski drška daje širi opseg rukovanja. Od marta 2019. italijanska drška ostaje legalna za upotrebu u modernom takmičenju.[11]

Električni floreti =[uredi | uredi izvor]

Delovi floreta. Uvećani prikaz modernog mačevalačkog floreta, sa Viskontijevoom ručkom i utikačem za telo bajonetskog stila.

Počevši od Olimpijskih igara 1956. godine, bodovanje u floretu se vrši registrovanjem dodira pomoću električnog kola. Prekidač na vrhu floreta registruje dodir, a prsluk od metalne folije, ili lamé, potvrđuje da je dodir na ispravnoj meti.[12]

Vrh[uredi | uredi izvor]

Vrh električnog floreta se završava sklopom dugmeta koji se uglavnom sastoji od cevi, klipa, opruge i šrafova za pričvršćivanje.[13]

Istorija[uredi | uredi izvor]

„Pariski” mali mač, iz kojeg je izvedena francuska floreta

Moderni floret je oružje za obuku za mali mač, uobičajeno oružje gospodstva iz 18. veka. Poznato je da su korišćene rapiri i čak floreti u vidu dugog mača, ali su se njihove težine i upotreba veoma razlikovale.[14][15]

Iako floret kao zatupljeno oružje za vežbanje mačevanjem datira još iz 16. veka (na primer, u Hamletu, Šekspir piše „neka se donesu floreti“[16]), upotreba kao oružje za sport je novija. Floret je korišćen u Francuskoj kao oružje za obuku sredinom 18. veka da bi se vežbalo brzo i elegantno mačevanje. Mačevaoci su zatupljivali vrh tako što su omotavali foliju oko sečiva ili pričvrstili dugme na vrh („cvet“, francuski fleuret).[17][18] Pored vežbanja, pojedini mačevaoci su oduzeli zaštitu i koristili oštri floret za duele. Nemački studenti su preuzeli tu praksu u akademskom mačevanju i razvili mali mač Pariser („parižanin“) za zabadanje za Stoßmensur („zabadajući mensur“).[18]

Pravila[uredi | uredi izvor]

Pravila za mačevalački sport regulišu nacionalna sportska udruženja — u Sjedinjenim Državama, Mačevalačka asocijacija Sjedinjenih Država (USFA)[19] a na međunarodnom nivou Međunarodna mačevalačka federacija, ili Fédération Internationale d'Escrime (FIE).[20]

Detaljna pravila za floretu su navedena u Pravilniku USFA.[21]

Pravila za mačevanje datiraju još iz 19. veka.[22][23] Trenutna međunarodna pravila za floretu usvojio je FIE komitet za floretu 12. juna 1914. Ona su zasnovana na prethodnim pravilima koja su usvojile nacionalne asocijacije. Pravila koja regulišu upotrebu električnih sudijskih aparata usvojena su 1957. godine i više puta su menjana.[24]

Ciljno područje[uredi | uredi izvor]

U floreti važeće ciljno područje obuhvata torzo (uključujući donji deo portikle maske) i prepone. Glava (osim donjeg dela ruba maske), ruke i noge se smatraju izvan cilja. Dodiri van mete se ne računaju za poene, ali zaustavljaju igru.[25]

Prioritet (pravo puta)[uredi | uredi izvor]

Osnovna pravila vođena „prioritetom” koga god sudija proceni da je mačevalac u napadu. Ovaj „prioritet“ se može promeniti na nekoliko načina. Prvi je da mačevalac u odbrani odbija napad od mačevaoca sa „prioritetom” forteom (snagom) svoje oštrice („pariranje”). Ovo prebacuje „prioritet” na mačevaoca koji je upravo parirao. Drugi način na koji se prioritet može promeniti je ako napad mačevaoca u napadu promaši (ovo se generalno ocenjuje na osnovu ispruženja ruke mačevaoca u napadu. Poslednji glavni način na koji se „prioritet” može promeniti je ako mačevalac u odbrani „tuče” oštricu svog protivnika (ovo takođe može da se koristi od strane napadačkog mačevaoca da jasno stavi do znanja sudiji da nastavljaju sa napadom) ovo uključuje udaranje oštrice svog protivnika u slabu oštricu svog floreta. Ako sudija proceni da oba mačevaoca nastoje da udare jedan drugom oštricu, onda je favorizovan mačevalac koji je u napadu.[26]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v Gažević, Nikola (1973). Vojna enciklopedija (knjiga 5). Beograd: Vojnoizdavački zavod. str. 171. 
  2. ^ „Fencing competition types: Foil, Sabre, and Epee”. ActiveSG (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-06-21. 
  3. ^ „All About Foil”. SW Florida Fencing (na jeziku: engleski). 2018-01-31. Arhivirano iz originala 04. 06. 2023. g. Pristupljeno 2021-06-21. 
  4. ^ a b v „Fencing Weapons”. www.physicalarts.com. Arhivirano iz originala 07. 05. 2023. g. Pristupljeno 2019-07-28. 
  5. ^ „Size 3 Leon Paul Plastic Foil - Plastic - Swords - Mini-Fence”. www.leonpaul.com. Pristupljeno 2021-08-07. 
  6. ^ Nelson, Danielle (2015-03-17). „The technology behind fencing”. The Temple News (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2019-07-28. 
  7. ^ Murgu, Andreia-Ileana (avgust 2006). „Fencing”. Physical Medicine and Rehabilitation Clinics of North America (na jeziku: engleski). 17 (3): 725—736. ISSN 1047-9651. doi:10.1016/j.pmr.2006.05.008. 
  8. ^ a b „Weapons”. USA Fencing (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2019-07-28. 
  9. ^ „Fencing 101”. www.blue-gauntlet.com. Pristupljeno 2019-07-28. 
  10. ^ a b „USA Fencing Rulebook”. USA Fencing (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2019-07-28. 
  11. ^ Fencing Officials Commission (29. 12. 2012). „Referees' Commission: Is My Grip Legal?”. Pristupljeno 11. 1. 2017. 
  12. ^ „Fencing - Organized sport”. Encyclopedia Britannica (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-10-13. 
  13. ^ „FIE Material Rules” (PDF). septembar 2021. 
  14. ^ „Fencing Weapons”. www.fencing.ab.ca. Pristupljeno 2021-06-21. 
  15. ^ „THE DEVELOPMENT OF FOIL (Part 1) / LeonPaul.com”. www.leonpaul.com. Pristupljeno 2021-06-21. 
  16. ^ William Shakespeare, Hamlet, Act V, Scene II in (accessed 20 February 2016).
  17. ^ „The Basics of Fencing” (PDF). 
  18. ^ a b PutraDanayu (2021-03-30). Sword (na jeziku: engleski). Putra Ayu. [mrtva veza]
  19. ^ Garret, Maxwell R.; Kaidanov, Emmanuil G.; Pezza, Gil A. (1994). Foil, Saber, and Épée Fencing: Skills, Safety, Operations, and Responsibilities (na jeziku: engleski). Penn State Press. ISBN 978-0-271-01019-9. 
  20. ^ Fencing: Ancient to Modern (na jeziku: engleski). In the Hands of a Child. 
  21. ^ „SportsEngine”. usfencing.org. Pristupljeno 12. 1. 2017. 
  22. ^ Rules used by the Amateur Fencers’ League of America dating to 1891 can be found at the Museum of American Fencing site. See next reference.
  23. ^ „Rule Books – Museum Of American Fencing”. museumofamericanfencing.com. Arhivirano iz originala 04. 04. 2019. g. Pristupljeno 12. 1. 2017. 
  24. ^ Higginson, Steve; Jacobs, Peter; Smith, Peter (2014) [2010]. „The FIE Rules for Competitions” (PDF). British Fencing Association. Pristupljeno 11. 1. 2017. 
  25. ^ „Weapons - Rules - Tokyo loves fencing - FIE”. tokyo2020.fie.org. Arhivirano iz originala 05. 12. 2022. g. Pristupljeno 2021-10-13. 
  26. ^ „Blue/Finals Piste: Men's Foil Team Bronze & Gold Medal Bouts - Fencing | Tokyo 2020 Replays”. olympics.com. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]