Frenk Dajson

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Frenk Dajson
Frenk Dajson, astronom
Lični podaci
Datum rođenja(1868-01-08)8. januar 1868.
Mesto rođenjaMišam, Engleska
Datum smrti25. maj 1939.(1939-05-25) (71 god.)
Mesto smrtina moru,
ObrazovanjeTriniti koledž, Heath Grammar School
Naučni rad
Poljeastronomija, matematika
Poznat popoziciji Kraljevskog astronoma

Ser Frenk Votson Dajson (engl. Sir Frank Watson Dyson; Mišam, 8. januar 1868 – na moru, 25. maj 1939) je bio engleski astronom i Kraljevski astronom koji je danas zapamćen po uvođenju vremenskih signala iz Griniča u Engleskoj, i po ulozi koju je igrao u dokazivanju Ajnštajnove opšte teorije relativiteta.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Dajson je rođen u Mišamu, okrug Lesteršir, kao sin sveštenika Votsona Dajsona, ali se brzo preselio u Jorkšir, gde je pohađao gimnaziju Hit u Halifaksu, te je postepeno dobio i stipendije za Bredford gimnaziju, a kasnije i Triniti koledž u Kembridžu, gde je studirao matematiku i astronomiju.

Godine 1894. mu je dodeljeno mesto starijeg asistenta pri Griničkoj opservatoriji, i radio je na astrografskom katalogu, koji je objavljen 1905. godine.[2]

Postao je Kraljevski astronom Škotske 1905. godine, sve do 1910. godine, kada je postao Kraljevski astronom i direktor Griničke opservatorije, na kojim položajima je i ostao sve do 1933. godine. Godine 1928. je predstavio opservatoriji novi besklatni sat, najtačniji sat koji je u to vreme bio dostupan, te je organizovao stalne bežične transmisije iz stanice u Ragbiju. Takođe je 1924. godine uveo i distribuciju griničkih vremenskih signala putem Bi-Bi-Si-ja. Nekoliko godina je bio i predsednik Britanskog horološkog instituta, i dobitnik je njihove Zlatne medalje 1928. godine.[2]

Dajson je vrlo važan zbog svoje studije o sunčevim pomračenjima, i bio je veliki autoritet što se tiče spektra korone i atmosfere. Pripisuje mu se zasluga za organizovanje opservacijskih ekspedicija pri kojima je posmatrano pomračenje sunca u Brazilu i sa Principa 1919. godine, iz kojih je kasnije potvrđena Ajnštajnova teorija o uticaju gravitacije na svetlost.

Dajson je preminuo na putu iz Australije ka Engleskoj 1939. godine, te je sahranjen na moru. Bio je oženjen Karolinom Biset Best, ćerkom Palemona Besta, sa kojom je imao dva sina i šest kćeri.[2]

Počasti i nagrade[uredi | uredi izvor]

Fotografija pomračenja sa ekspedicije iz 1919. godine.[3]
  • Član Kraljevskog društva – 1901
  • Predsednik Kraljevskog astronomskog društva – 1911–1913
  • Potpredsednik Kraljevskog društva – 1913–1915
  • Postao vitez – 1915
  • Predsednik Britanske astronomske asocijacije, 1916–1918
  • Kraljevska medalja Kraljevskog društva – 1921
  • Brus medalja Astronomskog društva Pacifika – 1922
  • Zlatna medalja Kraljevskog astronomskog društva – 1925
  • Viteški red Britanske Imperije – 1926
  • Zlatna medalja Britanskog horološkog društva – 1928
  • Predsednik Internacionalne astronomske unije – 1928–1932
  • Između 1894–1906, Dajson je živeo u ulici Vanbru Hil broj 6 u Londonu, u kući koja je danas obeležena plavom plaketom.
  • Krater Dajson na Mesecu je nazvan po njemu, kao i asteroid 1241 Dajsona.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Sir Frank Dyson | British astronomer | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-01-16. 
  2. ^ a b v Spencer Jones, H. (1939). „Umrlica: Ser Frenk Votson Dajson”. The Observatory. 62: 179. Bibcode:1939Obs....62..179S. Pristupljeno 17. 05. 2012. 
  3. ^ Dyson, F. W.; Eddington, A. S.; Davidson, C. (1920). „IX. A determination of the deflection of light by the sun's gravitational field, from observations made at the total eclipse of May 29, 1919”. Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series A, Containing Papers of a Mathematical or Physical Character. 220 (571–581): 291—333. Bibcode:1920RSPTA.220..291D. doi:10.1098/rsta.1920.0009. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]