Cisticerkoza

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Cisticerkoza
Klasifikacija i spoljašnji resursi
Specijalnostinfektologija
MKB-10B69
MKB-9-CM123.1
DiseasesDB3341
MedlinePlus000627
eMedicineemerg/119 med/494 ped/537
MeSHD003551

Cisticerkoza je tkivna infekcija čiji je uzročnik mlada jedinka (Cysticercus) svinjske pantljičare (Taenia solium).[1][2] Kod ljudi mogu proći godine bez ikakvih simptoma ili se jave samo neki blaži simptomi, može doći do nastanka bezbolnih čvrstih ispupčenja na koži i mišićima veličine približno jedan do dva centimetra ili se mogu javiti neurološki simptomi ukoliko je zahvaćen mozak.[3][4] Posle više meseci ili godina ova ispupčenja postaju bolna i otečena, pa se zatim izgube. U zemljama u razvoju ovo je jedan od najčešćih uzročnika epileptičkih napada.[3]

Obično se ova bolest dobija konzumiranjem hrane ili vode koja sadrži jajašca pantljičare. Glavni izvor je povrće koje nije termički obrađeno.[2] Jajašca pantljičare potiču iz izmeta osobe koja je inficirana odraslim crvima, što je poznato pod nazivom tenijaza.[3][5] Tenijaza je jedna druga bolest, koja nastaje usled unosa cisti konzumiranjem svinjetine koja je nedovoljno termički obrađena.[2] Kod osoba koje žive sa nekim ko ima pantljičaru postoji veći rizik da će dobiti cisticerkozu.[5] Dijagnoza se može postaviti aspiracijom ciste.[3] Slikanje mozga putem kompjuterizovane tomografije (CT) ili magnetne rezonance (MR) je najkorisnije za postavljanje dijagnoze bolesti u mozgu. Povećanje broja belih krvnih zrnaca koja se zovu eozinofili u cerebrospinalnoj tečnosti i krvi takođe se koristi kao indikator.[3]

Efikasna prevencija infekcije su lična higijena i sanitarne mere. To podrazumeva sledeće: dobra termička obrada svinjetine, propisni toaleti i poboljšan pristup čistoj vodi. Lečenje obolelih od tenijaze je veoma važno kako bi se sprečilo širenje bolesti.[2] Možda neće biti potrebno lečenje kod bolesti koja ne uključuje nervni sistem.[3] Za lečenje obolelih od neurocisticerkoze koriste se lekovi prazikvantel ili albendazol. Moguće je da će biti potrebna dugotrajna terapija. Možda će tokom lečenja biti potrebni steroidi protiv upale i lekovi protiv epilepsije . Ponekad se ciste uklanjaju hirurškim putem.[2]

Svinjska pantljičara je posebno česta u Aziji, Podsaharskoj Africi i Latinskoj Americi.[3] Veruje se da je u nekim područjima zahvaćeno oko 25% ljudi.[3] U razvijenim zemljama je vrlo retka.[6] Do 2010. godine širom sveta je izazvala oko 1.200 smrtnih slučajeva, što je porast sa 700 u 1990. godini.[7] Cisticerkoza takođe napada svinje i krave, međutim, retko dolazi do ispoljavanja simptoma pošto mnoge životinje ne žive dovoljno dugo.[2] Tokom vremena ova bolest je počela da se javlja i kod ljudi.[6] Ovo je jedna od zanemarenih tropskih bolesti.[8]

References[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Roberts, Larry S.; Janovy, Jr., John (2009). Gerald D. Schmidt & Larry S. Roberts' Foundations of Parasitology (8 izd.). Boston: McGraw-Hill Higher Education. str. 348-351. ISBN 978-0-07-302827-9. 
  2. ^ a b v g d đ „Taeniasis/Cysticercosis Fact sheet N°376”. World Health Organization. 2013. Pristupljeno 18. 3. 2014. 
  3. ^ a b v g d đ e ž García HH, Gonzalez AE, Evans CA, Gilman RH (avgust 2003). Taenia solium cysticercosis”. Lancet. 362 (9383): 547—56. PMC 3103219Slobodan pristup. PMID 12932389. doi:10.1016/S0140-6736(03)14117-7. 
  4. ^ García, HH; CA, Evans; Nash, TE (oktobar 2002). „Current consensus guidelines for treatment of neurocysticercosis”. Clin. Microbiol. Rev. 15 (4): 747—56. PMC 126865Slobodan pristup. PMID 12364377. doi:10.1128/CMR.15.4.747-756.2002. 
  5. ^ a b „CDC - Cysticercosis”. 
  6. ^ a b Bobes, RJ; Fragoso G; Fleury A (april 2014). „Evolution, molecular epidemiology and perspectives on the research of taeniid parasites with special emphasis on Taenia solium. Infect. Genet. Evol. 23: 150—60. PMID 24560729. doi:10.1016/j.meegid.2014.02.005. 
  7. ^ Lozano R; Naghavi M; Foreman K (decembar 2012). „Global and regional mortality from 235 causes of death for 20 age groups in 1990 and 2010: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2010”. Lancet. 380 (9859): 2095—128. PMID 23245604. doi:10.1016/S0140-6736(12)61728-0. 
  8. ^ „Neglected Tropical Diseases”. cdc.gov. 6. 6. 2011. Pristupljeno 28. 11. 2014. 



Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).