Filmski festival Slobodna zona

С Википедије, слободне енциклопедије

Slobodna zona je filmski festival osnovan 2005. godine sa idejom da se kroz popularizaciju angažovane kinematografije, koja nije deo uobičajenog bioskopskog repertoara, otvori prostor za promociju, promišljanje i razumevanje aktuelnih društvenih pojava i problema u svetu, zemlji i regionu.

Na prvom festivalu 2005. godine – u jednoj bioskopskoj sali, prikazano je 20 dokumentarnih, igranih i kratkometražnih angažovanih filmova iz celog sveta nagrađenih na prestižnim svetskim festivalima. Na programu Slobodne zone prikazuje se u proseku 30 do 40 celovečernjih igranih i dokumentarnih filmova.

Festival se od 2013. godine organizuje istovremeno u tri grada (Beograd, Novi Sad i Niš), a projekcije se prikazuju u 10 bioskopskih sala. Svečano otvaranje festivala održava se u velikoj sali Sava Centra pred više hiljada gledalaca.

Gosti selektori[уреди | уреди извор]

U saradnji i uz podršku prve lokalne ženske fondacije u Srbiji - Rekonstrukcije Ženski fond uveden je programski segment Ženska linija, posvećen afirmaciji ženskih prava, a program festivala od 2012. godine selektorski tim dopunjava i Gost selektor, selektor koji svojim delovanjem u javnoj sferi ali i svojim ličnim sistemom vrednosti oslikava vrednosti samog festivala. Gosti selekori i selektorke Slobodne zone do sada su bili hrvatska književnica Dubravka Ugrešić, umetnički direktor festivala Dokufest iz Prizrena Veton Nurkollari, pisac i filozof Boris Buden i novinarka i glumica Olja Bećković.

Međunarodna saradnja[уреди | уреди извор]

Slobodna zona godinama neguje i saradnju sa evropskim festivalima dokumentarnog i igranog filma, pa su tako sa selekcijom svojih najboljih filmova na festivalu gostovali: FIDD Marsej iz Marseja, Dokufest iz Prizrena, Tempo festival iz Štokholma, This human world iz Beča, festival CPH:DOX iz Kopenhagena sa kojim je organizovana specijalna projekcija posvećena 25-godišnjici pada Belinskog zida.

Projekat Filmski festival Slobodna zona je član Međunarodne Mreže Festivala filmova o ljudskim pravima (Human Rights Film Network) i partner u Balkanskoj dokumentarnoj distributivnoj mreži zajedno sa festivalima i organizacijama iz regiona ReStart iz Zagreba, Dokufest iz Prizrena, Makedox iz Skoplja, Demiurg iz Ljubljane i Underhill iz Podgorice.

Slobodna Zona Junior[уреди | уреди извор]

Od samog početka festival je organizovao projekcije za srednjoškolce koje su vremenom postale važan segment programa festivala iz koga se 2015. godine izdvojila posebna programska linija 14+, u kojoj srednjoškolski žiri ocenjuje filmove i dodeljuje Nagradu za najbolji film u ovoj selekciji. Ovim putem mladi dobijaju priliku da pogledaju filmove sa programa Slobodne zone koji se bave problemima njihovih vršnjaka iz celog sveta u savremenom društvu. Iz ove festivalske inicijative u saradnji sa Aktivom profesora građanskog vaspitanja nastao je poseban projekat Slobodna Zona Junior iz koga je nastalo nekoliko kompilacijskih izdanja u vidu Priručnika za nastavnike i učenike srednjih i osnovnih škola o upotrebi filma kao nastavnog sredstva u nastavi građanskog vaspitanja.

Kao i nekoliko radionica dokumentarnog filma u okviru kojih su srednjoškolci iz regiona i ratom sukobljenih bivših jugoslovenskih republika imali priliku da po prvi put saradjuju, upoznaju svoje vršnjake iz drugih republika i snime svoje prve kratkometražne filmove. Neki od ovih radova su bili nagradjeni na više “seniorskih” festivala kao što su Zagreb Dox, Liburnia, Four river.

Dokumentarni četvrtak[уреди | уреди извор]

Kontinuiran i interaktivan odnos sa publikom, i to ne samo tokom festivala, već preko cele godine, kroz mesečne projekcije najboljih dokumentarnih filmova u Kulturnom centru REXDokumentarni četvrtak, rezultirao je sve većim brojem zainteresovanih iz godine u godinu, pa je tako poslednje jedanaesto izdanje festivala posetilo preko 20.000 gledalaca.

Noćni razgovori[уреди | уреди извор]

Program koji je dodatno uticao na vidljivost festivala i ojačao kontakt i interakciju sa publikom je prateći govorni/debatni program Noćni razgovori. Kao festival angažovanog filma kome je cilj konstantno ukazivanje na društvene probleme i fenomene, tokom festivala brojni filozofi, politikolozi, kulturni radnici i društveni teoretičari u zajedno sa publikom preispituju teme koje izabrani filmovi pokreću. Osluškujići trendove u savremenoj filmskoj produkciji, od 2014. godine Slobodna zona neguje prateći program pod nazivom Cross Media Zone posvećen angažovanim dokumentarnim i igranim projektima koji kombinuju aktivizam i najsavremenije digitalne tehnologije sa filmskim izrazom.

Turneja Slobodne Zone[уреди | уреди извор]

Posle Festivala koji se dešava svake godine u novembru, tokom proleća u periodu april-maj-jun, festival kreće na Turneju Slobodne zone gde publici u manjim gradovima, mestima i selima prikazuje 5 do 7 najboljih filmova sa prethodnog festivalskog izdanja. 2016. godine organizovana je 10. Turneja koja je prikazala filmove u preko 45 gradova vršeći par exelance akciju decentralizacije u kulturi gde se publici van većih gradova u Srbiji pruža prilika da gledaju kvalitetan filmski program.

Takmičarski program[уреди | уреди извор]

Od 2016. godine Slobodna zona dodeljuje nagrade stručnog žirija za Najbolji angažovani film u regionalnoj konkurenciji, nagradu za Najbolji film u okviru (omladinske) selekcije 14+ (srednjoškolski žiri) i nagradu Human rights žirija. Tu je i Nagrada publike - na osnovu koje se za najbolja četiri filma na festivalu otkupljuju prava za televizijsko emitovanje u oktobru, mesec dana pred sam festival u novembru. U svim kategorijama podjednako konkurišu dokumentarni i igrani filmovi.

Festival su do sada Svečano otvarali Mirjana Karanović, Miki Manojlović, Biljana Srbljanović, Veran Matić, Boris Buden, Dubravka Ugrešić, Olja Bećković.

Reference[уреди | уреди извор]

Spoljašnje veze[уреди | уреди извор]