Портал:LGBT+

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

LGBT+
Portal

Dobrodošli na LGBT portal!

LGBT+ je skraćenica koja se odnosi na lezbejke, gej, biseksualne, transrodne i sve druge osobe koje nisu heteroseksualne ili cisrodne. Skraćenica LGBT u upotrebi je od početka poslednje decenije dvadesetog veka, kao zamena za termin „gej zajednica“, za koji su mnogi unutar zajednice smatrali da ne obuhvata i ne predstavlja sve one na koje se odnosi. U skorije vreme, često se koriste duži inicijalizmi kako bi veći spektar ljudi bio pokriven terminom dodavajući slova ili znakove, kao što su I (za interseksualne osobe), K (za kvir osobe), A (za aseksualne osobe), + (koji obično stoji na kraju i označave sve one čije slovo nije spomenuto) itd.

Izabrani članak

Brošura koju je koristila koalicija 1977
Brošura koju je koristila koalicija 1977

Spasite našu decu (engl. Save Our Children, Inc.) je bila politička koalicija koja je formirana 1977. u Majamiju, na Floridi, s ciljem da ukine okružnu uredbu koja je zabranjivala diskriminaciju u oblastima stanovanja, zapošljavanja i javnih usluga na osnovu seksualne orijentacije. Koaliciju je predvodila slavna pevačica Anita Brajant, koja je tvrdila da uredba predstavlja diskriminiciju jer je sprečava da uči svoju decu biblijskom moralu. To je bila dobro organizovana kampanja koja je pokrenula žestoku političku borbu između nespremnih gej aktivista i visoko motivisanih hrišćanskih fundamentalista. Kada se ukidanje uredbe našlo na referendumu, privuklo je najveći odziv od svih posebnih izbora u istoriji okruga Dejd, i prošlo sa 70% glasova.

Istoričari povezuju ogroman uspeh koalicije Spasite našu decu sa organizaovanim učešćem konzervativnih hrišćana u političkim procesima. Za mnoge gej muškarce i lezbijke, iznenađenje ishodom kampanja iz 1977. i 1978. usadilo je novu odlučnost i konsolidovalo aktivizam i zajednice u mnogim gradovima u kojima gej zajednica nije bila politički aktivna.

Izabrana slika

Jedan od postera urađen u sklopu kampanje protiv Kalifornijskog predloga 8, referendumske inicijative u Kaliforniji na izborima 2008. godine
Jedan od postera urađen u sklopu kampanje protiv Kalifornijskog predloga 8, referendumske inicijative u Kaliforniji na izborima 2008. godine
Jedan od postera urađen u sklopu kampanje protiv Kalifornijskog predloga 8, referendumske inicijative u Kaliforniji na izborima 2008. godine.

Napomene

Ukoliko napišete neki kratak članak (klicu) koji ima veze sa LGBT+ temama, molimo Vas da koristite šablon {{клица-ЛГБТ+}} kako bi označili da članak nije završen i da mu treba dopuna. LGBT+ klice možete naći u kategoriji Klice LGBT+.

Potrebni članci

Ukoliko želite da pomognete u stvaranju LGBT portala, ovde ćete naći članke koje je potrebno napraviti, srediti ili proširiti.



Literatura i izvori za pisanje članaka

Urednici

Ukoliko želite da doprinosite ovom portalu i člancima o LGBT temama, možete dopisati svoje korisničko ime ispod.

  1. --V i k i v i n dr e c i 05:40, 3. april 2011. (CEST)
  2. --Bolen (r) 16:03, 9. avgust 2011. (CEST)
  3. --ΝικολαοςΒ. (razgovor) 19:49, 5. maj 2013. (CEST)
  4. --ImStevan razgovor 15:22, 19. jun 2022. (CEST)

Izabrana Biografija

Natali Kliford Barni (engl. Natalie Clifford Barney, Dejton, Ohajo, SAD 31. oktobar 1876Pariz, Francuska, 2. februar 1972) je bila američko-francuska književnica koja je živela, pisala i držala književni salon u Parizu. Pisala je poeziju, memoare i epigrame, ali verovala je da je njen život njeno pravo umetničko delo.

Njen salon, koji je držala preko 60 godina u Parizu, okupljao je pisce i umetnike iz celog sveta, uključujući i neke od najznačajnijih figura francuske književnosti, kao i američke i britanske moderniste. Radila je na promociji ženskog pisanja. Organizovala je „Žensku akademiju“, kao odgovor na ekskluzivno mušku Francusku akademiju, ali je ujedno davala podršku i predstavljala inspiraciju i muškim piscima, kao što su Remi de Gurmon i Truman Kapote. Živela je otvoreno kao lezbijka i počela je da objavljuje ljubavne pesme posvećene ženama pod svojim pravim imenom još 1900.

Da li ste znali?

  • ... da su 13 od prvih 14 rimskih careva bili ili biseksualci ili homoseksualci?
  • ... da je prva država na svetu koja je legalizovala istopolne brakove bila Holandija 2001. godine...
    • i da je Katalonija bila prva regija u svetu koja je legalizovala istopolna partnerstva 1998. godine?
  • ... da je prva uspešna parada ponosa u Beogradu održana tek 2014. godine, posle više od decenije neuspešnih pokušaja?
  • ... da moderan pokret za LGBT+ prava počinje Stounvolskom revolucijom?
  • ... da je engleski fudbaler Džastin Fašanu bio prvi profesionalni fudbaler koji je izašao iz ormara kao gej i to učinio 1990. godine?
  • ... da je parada ponosa u Njujorku 2019. bila najveća parada ponosa ikad i da je imala između 4 i 5 miliona učesnika?
  • ... da su prvi pećinski crteži koji prikazuju homoseksualne odnose nastali čak u 10. milenijumu pre nove ere?
  • ... da se u Iranu homoseksualni akti kažnjavaju smrtnom kaznom, dok je u isto vreme transrodnost legalna, a transrodnim osobama je omogućeno da izvrše promenu pola u iranskim klinikama?
  • ... da je stopa samoubistava kod mladih LGBT+ osoba višestruko niža u državama sa manje zakonske i društvene diskriminacije LGBT+ osoba, nego u onima gde je diskriminacija sveprisutna?
  • ... da je Jamajka, zbog čestih homofobičnih napada i ubistava LGBT+ osoba, označena od strane aktivista i organizacija za zaštitu ljudskih prava kao najhomofobičnije mesto na planeti?
  • ... da je Alan Tjuring bio gej?
  • ... da mnogi naučnici dele stav da se seksualna orijentacija oblikuje kod većine ljudi u ranom uzrastu kroz složene interakcije; bioloških, psiholoških i socijalnih faktora.

Opširnije

Kategorije

Izabrani članci

Ostali portali