Портал:Lingvistika

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Portal o lingvistici je nastao sa ciljem da članci o lingvistici, jezicima, pismima i gramatičkim oblastima budu mnogo bolje obrađene nego što su to sada.

Lingvistika ili jezikoslovlje, naučna je disciplina koja se bavi proučavanjem jezika, a može biti teorijska ili primenjena.

Teorijska lingvistika podrazumeva veći broj poddisciplina. Klasična lingvistička polja podrazumevaju proučavanje fonologije, morfologije, sintakse i semantike, kao i poređenje jezika, njihov istorijski razvoj i njihovu geografsku rasprostranjenost (dijalektologija i lingvistička geografija). Takođe, u sastavu lingvistike se ubrajaju i psiholingvistika, sociolingvistika, etnolingvistika i sl.

Primenjena lingvistika je primenjena nauka koja teorijska saznanja iz lingvistike prenosi na praktične probleme. Primeri za takve oblasti su prevođenje i patologija govora.

Biografija meseca

Žan Fransoa Šampolion
Žan Fransoa Šampolion

Žan Fransoa Šampolion (franc. Jean-François Champollion; 23. decembar 17904. mart 1832) bio je francuski naučnik, filolog i orijentalista koji se smatra ocem moderne egiptologije.

Šampolion je uspeo da dešifruje sistem egipatskog pisma — hijeroglifa. Njegovi prethodnici koji su takođe doprineli dešifrovanju hijeroglifa bili su Slivestr de Sasi, Johan David Ošerblad, Tomas Jang i Vilijam Džon Banks. Šampolion je preveo delove kamena iz Rozete, otkrivajući sličnost staroegipatskog jezika sa savremenim koptskim. Otkrio je da je sistem egipatskog pisma kombinacija fonetskih (zvučnih) i ideogramskih (slikovnih) znakova.

Vesti

  • 25. maj 2013 — lingvistički tim je spojen sa portalom
  • 12. maj 2013 — obnovljen je tim za jezik i lingvistiku
  • 11. maj 2013 — lingvistički portal je redizajniran

Članci za sređivanje

Članci za proširenje

Članci koji fale

Uređivači portala

Članak meseca

Jezik meseca

Kineski jezik (uproš: 汉语; trad: 漢語; pin: Hànyǔ; uproš: 华语; trad: 華語; pin: Huáyǔ; uproš: 中国话; trad: 中國話; pin: Zhōngguóhuà; ili 中文, Zhōngwén) jeste jezik ili jezička grupa iz porodice sino-tibetanskih jezika koji govore Han Kinezi. Procena je da petina svetske populacije govori bar neku od formi kineskog jezika kao maternji jezik. Prema osnovnim karakteristikama, sve varijante kineskog jezika su izolativne i tonske.

Među regionalnim varijantama kineskog jezika postoji velika raznovrsnost, koja se sa mnogo gledišta može uporediti sa razlikama unutar romanske jezičke porodice. Mnogi dijalekti govornog kineskog razlikuju se u toj meri da se govornici uzajamno ne mogu razumeti. Kineski se može podeliti na šest do dvanaest jezičkih oblasti, u zavisnosti od kriterijuma podele. Pitanje uzimanja regionalnih varijanti za dijalekte ili zasebne jezike i dalje nije razrešeno.

Standardni govorni, mandarinski jezik zasniva se na pekinškom dijalektu. Zvanični je jezik Narodne Republike Kine i Republike Kine i jedan od četiri zvanična jezika Singapura. Takođe, jedan je od šest zvaničnih jezika Ujedinjenih nacija (uz engleski, ruski, arapski, francuski i španski).

Vernakularni, obični kineski jezik, takođe baziran na sistemu bliskom mandarinskom, predstavlja osnovu za standardni pisani jezik koji koriste govornici svih varijanti kineskog jezika. Neki dijalekti kineskog jezika, kao što su kantonski ili min, razvili su u okviru pisanog jezika elemente koji bolje oslikavaju njihove govorne karakterstike.

Da li ste znali…

Slika sedmice

Sertifikat iz doba Osmanlija koji garantuje kaligrafske sposobnosti


Portali