Pređi na sadržaj

Đorđe Dera

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Đorđe Dera
Grobnica porodice Dera
Lični podaci
Datum rođenja(1844-00-{{{day}}})1844.
Mesto rođenjaNovi Sad,  Austrijsko carstvo
Datum smrti18. mart 1917.(1917-03-18) (72/73 god.)
Mesto smrtiNovi Sad,  Austrougarska

Dr Đorđe Dera (Novi Sad, 1844 — Novi Sad, 18. mart 1917) je bio srpski filolog i profesor Srpske velike pravoslavne gimnazije u Novom Sadu.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Potiče iz poznate novosadske porodice cincarskog porekla. Gimnaziju pohađao u Vinkovcima, Novom Sadu i Pešti. Studije prava započeo u Gracu, a završio u Pešti, gde je stekao zvanje doktora pravnih nauka 1867. godine. Zatim upisuje Bogosloviju u Sremskim Karlovcima, uveren da Srbi u Ugarskoj jedino preko crkvene jerarhije mogu napredovati.[1] Ubrzo napušta ovu ideju i počinje da radi u prosveti.

Izučavao je klasičnu filologiju i bio profesor novosadske Srpske gimnazije od 1867. do 1905. godine. Predavao je starogrčki, latinski, nemački, mađarski jezik i istoriju sveta.

Sa francuskog je prevodio književna dela. Na osnovu svojih iskustava sa putovanja po Evropi napisao putopise iz Italije i Rusije. Sa profesorom Blagojem Brančićem priredio je mađarsko-srpski i srpsko-mađarski rečnik (1889, 1894).[1]

I nakon odlaska u penziju bio je honorarno angažovan u Gimnaziji.[2]

U periodu od 1902. do 1906. godine bio je član Pozorišnog odseka Društva za Srpsko narodno pozorište.[3]

Sahranjen je na Almaškom groblju u Novom Sadu.[4][5]

Ulica u Novom Sadu nosi njegovo ime.

Izbor iz bibliografije[uredi | uredi izvor]

  • Iskrice iz Svetog pisma I-II (1887, 1888)
  • Prošlost i sadašnjost (1890)
  • Uspomene iz Italije I-II (1892, 1893)
  • Agrarni pokreti u starom Rimu s osobitim obzirom na današnje naše poljoprivredne prilike (1901)
  • Kornelije Tacit, rimski velikan filozof-istorik i njegovi pogledi na svet (1911)

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Enciklopedija Novog Sada. Knjiga 6, Gag-Deč. Novi Sad: Novosadski klub "Dobra vest". 1996. str. 322—323. 
  2. ^ Profesori "Jovine gimnazije" u fondovima Novosadskog arhiva. Novi Sad: Istorijski arhiv grada Novog Sada. 2010. str. 29. 
  3. ^ „Pozorišni odsek Društva za SNP”. 
  4. ^ „Grobna mesta sa nadgrobnim spomenicima značajnih ličnosti iz istorije Novog Sada, Petrovaradina, Sremskih Karlovaca, Sremske Kamenice, na grobljima u Novom Sadu”. 
  5. ^ „Spisak zaštićenih grobnih mesta Almaško groblje” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 17. 05. 2017. g. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Enciklopedija Novog Sada. Knjiga 6, Gag-Deč. Novi Sad: Novosadski klub "Dobra vest". 1996. str. 322—323.