Đule

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Škotska bombarda Mons Meg (izrađena 1449) sa kamenim đuladima kalibra 386 funti (510 mm).

Đule (engl. round shot, cannonball) je vrsta artiljerijskog sfernog projektila u doba glatke artiljerije (od sredine 14. do sredine 19. veka), koje je, za razliku od takođe sferne, ali šuplje bombe ili granate, bilo masivno (puno).[1]

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Kalibar[uredi | uredi izvor]

U početku je izrađivano od kamena, krajem 14. i u 15. veku i od gvožđa, a kasnije samo od gvožđa. Po njegovoj težini, obično u funtama (1 funta = 0,453 kg) izražavan je, počev od 16. veka, kalibar većine oruđa (npr. haubica od 12 funti, top od 12 funti, itd). U Rusiji se težina đuleta od livenog gvožđa prečnika dva djujma (1 djujm = 25,4 mm) zvala artiljerijska funta. Njome se, takođe, izražavao kalibar oruđa (npr. top od 24 artiljerijske funte bio je kalibra 6 djujma ili 152 mm).[1]

Upotreba[uredi | uredi izvor]

Đule je dejstvovalo neposrednim udarom. Služilo je, u prvom redu, za rušenje fortifikacijskih objekata i uništavanje artiljerijskih oruđa, a zatim za tučenje žive sile na većin daljinama (pri povoljnom padnom uglu moglo je odskočiti od zemlje više puta, izbacujući iz stroja po nekoliko pešaka ili konjanika). Radi efikasnijeg dejstva, gvozdena đulad su ponekad usijavana, a kamena unakrsno okivana gvozdenim obručima da se ne bi raspala pri udaru o zidine tvrđave.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v Nikola Gažević, Vojna enciklopedija (knjiga 2), Vojnoizdavački zavod, Beograd (1971), str.610

Literatura[uredi | uredi izvor]