Jovan Haldejski

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Jovan Haldejski (grčki: Ἰωάννης Χάλδος) je bio vizantijski vojskovođa pod Vasilijem II.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Jovan Haldejski potiče verovatno iz Haldeje u Maloj Aziji[1]. Pre nego što je postao duks Soluna, Jovan je služio kao strateg Armenijake i teme Bukelarije.[2][3] Jovan Skilica piše da je nakon pogibije Grigorija Taronita u bici kod Soluna 995. godine duks Soluna postao Nićifor Uran. Međutim, iz dopune Mihaila Devolskog saznajemo da je Jovan iz Haldeje kratko upravljao Solunom između smrti Taronita i dolaska Urana. Jovan Haldejski je zarobljen u nekoj bici sa Slovenima. Samuilo ga je držao u zarobljeništvu 22 godine[4] Oslobođen je 1018. godine nakon gušenja ustanka komitopula. Pred cara Vasilija doveo ga je Dragomuž, slovenski vladar Strumice[5]. Na mestu upravnika Soluna Jovana Haldejskog je smenio Nićifor Uran koji je odneo pobedu nad Samuilovom vojskom u bici na Sprehiju[6]

Jovan iz Haldeje je učestvovao u ratu cara Romana III Argira protiv Mirdasida iz Alepa. Rat je završen porazom Vizantinaca kod Azaza 1030. godine[4].

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Strässle 2006, str. 411.
  2. ^ Holmes 2005, str. 404. note 15, 406–407.
  3. ^ Strässle 2006, str. 405. note 1086.
  4. ^ a b PmbZ, Ioannes Chaldos (#23166).
  5. ^ Stephenson 2003, str. 35.
  6. ^ Holmes 2005, str. 163–167

Izvori[uredi | uredi izvor]