Pređi na sadržaj

Jug Bogdanova ulica (Beograd)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Jug Bogdanova ulica
Opština Gradska opština Savski venac
Početak Ulica kraljice Natalije (Beograd)
Kraj Ulica Gavrila Principa i Pop Lukina ulica i Crnogorska ulica
Dužina 360 m
Širina 15 m
Stvorena 1872.
Nazvana 1896.
Autobusi u Jug Bogdanovoj

Jug Bogdanova je beogradska ulica koja se nalazi u opštini Savski venac.

Naziv ulice[uredi | uredi izvor]

Ulica je dobila svoj prvi naziv, Jedrenska, 1872. godine, po gradu Jedrene u današnjoj Turskoj. Od 1896. godine ulica je dobila sadašnji naziv Jug Bogdanova, prema Jug Bogdanu. Jug Bogdan je poznat iz narodne epske poezije kao junak koji je sa svojih devet sinova, braće Jugovića, poginuo u Boju na Kosovu 1389. godine. Narodna legenda kaže da je on otac kneginje Milice i time tast kneza Lazara. Međutim Jug Bogdan nije pod tim imenom istorijski potvrđena ličnost jer je po pisanim izvorima otac kneginje Milice bio knez Vratko Nemanjić.[1]

Prostiranje[uredi | uredi izvor]

Jug Bogdanova ulica je smeštena u centralnom delu grada. Počinje od ulice kraljice Natalije, odakle se spušta do raskrsnice gde se ukrštaju Gavrila Principa, Crnogorska i Pop Lukina ulica. Usput preseca ulice kraljevića Marka i Zeleni venac. Ulica je duga skoro pola kilometra, prostire se pravcem istok-zapad i uglavnom je strma.

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Znamenitosti koje se nalaze u ovoj ulici su:

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

  • Zgrade u Jug Bodanovoj 20 i 20a započete su juna 1929. godine, počeli su ih Ilić Žika i Cvetanović Ema.[3]
  • Tokom 1928. u Jug Bogdanovoj 8 živeo je Josif M. Pantić, zastupnik prodaje leka protiv sifilisa.[4]
  • U Jug Bogdanovoj 24 1938. godine živeo je Dimitrije V. Pavlović, konjički brigadni general u penziji.[5]
  • U Jug Bogdanovoj 14 1922. godine živeo je istoričar i arheolog Nikola Vulić.[6]
  • Tokom 1937. u Jug Bogdanovoj 26 bila su dva placa na prodaju, širina do ulice po 14 metara.[7]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]