Apijan

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Stranica Apijanove Rimske istorije

Apijan iz Aleksandrije (grč. ’Aππιανός ’Aλεξανδρεΰς) (rođ. oko 95 — umro oko 165. godine) bio je grčki istoričar i rimski građanin koji je živeo u doba cara Trajana, Hadrijana i Antonina Pija.[1]

Rođen je oko 95. godine u egipatskoj metropoli Aleksandriji. U svom delu saopštava da je vršio važne dužnosti u provincijskoj upravi Egipta, pa se 120. godine preselio u Rim. U prestonici Rimskog carstva radio je kao pravni zastupnik tako da se ponekad pojavljivao pred carevima. Najranije je 147. postao je prokurator tj provincijski namesnik Egipta, po preporuci svog prijatelja, Marka Kornelija Frontona. Pošto je položaj prokuratora Egipta bio otvoren samo pripadnicima konjaničkog (viteškog) staleža, sama činjenica o Apijanovom naimenovanju svedoči o njegovom društvenom usponu.

Njegovo delo, poznato kao Rimska istorija, sadržano je u 24 knjige i napisano je na grčkom pre 165. Predstavlja pre zbirku monografija nego povezanu istoriju. U njima se pripoveda o mnogim ljudima i zemljama od najranijih vremena do njihovog uključenja u Rimsko carstvo. Ovo delo, iako pisano veoma suvoparnim jezikom, predstavlja veoma dragocen izvor informacija za istoričare, naročito u vezi sa periodom građanskih ratova.

Izdanja[uredi | uredi izvor]

  • Editio princeps, 1551
  • Johann Schweighauser, 1785
  • August Immanuel Bekker, 1852
  • Ludwig Mendelssohn, 1878-1905, Appiani Historia Romana, Bibliotheca Teubneriana
  • Appiani Alehandrini: De Historia Romanorum, Firmin Didot, Paris 1877
  • Paul Goukowsky, 1997-, Appien. Histoire romaine (Greek text, French translation, notes), Collection Budé
  • Apijan iz Aleksandrije, Rimski građanski ratovi, Preveo s grčkog jezika Bogdan M. Stevanović, Predgovor Fanula Papazoglu, Beograd 1991

Библиографија[uredi | uredi izvor]

  • William Smith (ed) (1870), Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology Vol 1 pp. 247-248

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Bryn Mawr Classical Review 2011.06.51”. Arhivirano iz originala 29. 06. 2011. g. Pristupljeno 31. 01. 2020. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]