Arahna

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Arahna

Arahna je ličnost iz grčke mitologije koja je u čitavoj Libiji bila slavna po svojoj veštini tkanja.

Mitologija[uredi | uredi izvor]

Nimfe su često dolazile sa padina Tmola i sa obala Paktola da se dive njenoj veštini. Arahna je tkala od niti nalik na oblake tkanine prozračne kao vazduh. Ona se ponosila svojim talentom i bila je ubeđena da niko ne može da je nadmaži u toj veštini. Jednom je uzviknula «Neka dođe sama Atena Palada da se takmiči sa mnom. Neće me pobediti, ne bojim se toga

Atena joj se prikazala u obliku starice i pokušala da je odvrati od izazivanja Zevsove ćerke. Ali ona je bila samouverena i nije želela da posluža njen savet. Atena se vratila u svoj pravi oblik, ali je Arahna i dalje želela da se takmiči sa njom.

Za takmičenje, Atena izatka na sredini svog prekrivača atinski Akropolj ina njemu spor Posejdona za vlast nad Atikom. Dvanaest bogova, a među njima i Zevs, sede kao sudije u tom sporu. Posejdon je svojim trozubcom iz stene napravio slani izvor. Atena je svojim kopljem udarila u zemlju iz koje je izrasla sveta maslina. Bogovi su tada presudili u Ateninu čast. Po uglovima, Atena prikaza bogove kako kažnjavaju ljude za nepokornost.

Arahna na svom pokrivaču izveze mnogo scena iz života bogova, gde se oni pojavljuju sa svojim slabostima, obuzeti ljudskim strastima. Okolo svega toga izveze venac od cveća obavijen bršljanom. Njen rad nije zaostajao po lepoti od Ateninog, ali se na slikama videlo očigledno nepoštovanje bogova. Atena se rasrdila, iscepala njen rad i udari je tkačkim čunkom. Arahna nijemogla da podnese sramotu i pokuša da se obesi. Atena je oslobodi od omče i reče joj:«Živi, nepokorna! Večno ćeš visiti i večno tkati i ta će kazna trajati u tvom potomstvu

Atena poprska Arahnu sokom čarobne trave i njeno telo se skupi, gusta kosa joj opadne i devojka se pretvori u pauka. Od tog vremena visi pauk-Arahna u svojoj paučini i večno tka, kao što je i za vreme svog života.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • N. A. Kun, Legende i mitovi stare Grčke, Dečja knjiga 1990, Beograd.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]