Afera Sokal

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
List „Socijalni Tekst"

Afera Sokal[1] je naučna podvala koju je izveo Alan Sokal, profesor fizike sa Univerzita u Njujorku i Unevirzita u Londonu. Sokal je 1996. godine predao svoj članak jednom listu koji se bavi postmodernim kulturološkim istraživanjima -, ,Social Text“(srpski: Socijani tekst). Njegova prava namera je zapravo bila utvrđivanje verodostojnosti ostalih intelektualnih artikala, odnosno da li bi ovaj časopis mogao da dopusti objavljivanje članka koji nema smisla ako zvuči uverljivo i/ili komplementira ideološku percepciju urednika.[2]

Članak, Transgressing the Boundaries: Towards a Transformative Hermeneutics of Quantum Gravity[mrtva veza]“(srpski: Preko granica: ka transformativnoj hermeneutici kvantne gravitacije), objavljuje tokom prolećnog semestra 1996. tokom „Science Wars“(srpski: Naučni ratovi) izdanja. U njemu izlaže kako je kvantna gravitacija socijalna i lingvistička konstrukcija. Tada se nije praktikovala akademska recenzija kao ni vršenje provere kod drugih stručnjaka[3]. Maja 1966. godine, Sokal iznosi u javnost svoju prevaru preko časopisa „Lingua Franca ".

Posledica ovog „eksperimenta" jeste preispitivanje naučnih zasluga komentara o prirodnim naukama od strane stručnjaka iz humanističkih nauka, kao i o opštem uticaju postmoderne filozofije. Takođe je proizvela debatu o etici Sokalogovog „ogleda“.

Začetak ideje[uredi | uredi izvor]

U intervjuu na Američkom radio programu "All Things Considered", Sokal je izjavio da je inspiraciju da objavi ovakav lažni članak dobio nakon čitanja "Higher superstition"[4] u kom su autori Pol R. Gros i Norman Levit tvrdili da će neki naučni časopisi objaviti bilo šta što je napisao neki poznati levičarski autor odnosno ako poseduje „valjanu levičarsku misao".

Članak[uredi | uredi izvor]

Sokalova je napravio pretpostavku da su urednici nezainterosovani i lenji, i da im razne besmislene informacije nisu problem za objavljivanje. Ono što bi im je zapravo bitno je ubacivanje ideologije u nauku, laskanje dekonstruktivnim piscima i korišćenje dovoljne količine naučnog žargona. Nakon što su mu objavili članak, izjavio je:

,,Rezultati mog malog eksperimenta pokazuju, u najmanju ruku, da su neki moderni sektori američke akademske levice postali intelektualno lenji. Urednicima Društvenog teksta dopao se moj članak jer im se dopao njegov zaključak: da „sadržaj i metodologija postmoderne nauke pružaju snažnu intelektualnu podršku progresivnom političkom projektu“. Oni očigledno nisu osećali potrebu da analiziraju kvalitet dokaza, uverljivost argumenata, pa čak ni relevantnost argumenata za navodni zaključak".[5]

Sadržaj[uredi | uredi izvor]

U "Transgressing the Boundaries: Towards a Transformative Hermeneutics of Quantum Gravity" je predloženo da je kvantna gravitacija konstrukcija progresivne politike, i kako je „morfogenetsko polje“ moguća teorije kvantne gravitacije. Sokal je opisao kako je koncept „vanskog sveta čija svojstva su nezavisna od ma kog ljudskog bića“  dogma koja se propagira širom Zapadnog intelektualnog sveta.

Članak je dalje „naučnom metodom“ deklarisao kako „je sve više jasno da fizička realnost nije ništa drugo no lingvistička i socijalna konstrukcija“. Kroz ceo tekst se na sve strane dodaju naučni termini kako bi se povećao integritet rada. Jedan od primera iz članka glasi:

,, Dalje se navodi da, budući da je naučno istraživanje „inherentno opterećeno teorijom i samoreferentno“, ono „ne može da potvrdi privilegovani epistemološki status u odnosu na kontrahegemonističke narative koji potiču iz disidentskih ili marginalizovanih zajednica“, te da je stoga „nauka oslobađanja“ i „emancipatorska matematika“, koja odbacuje „kanon elitnih kasti 'visoke nauke'“, trebalo je uspostaviti za „postmodernu nauku koja pruža moćnu intelektualnu podršku progresivnom političkom projektu.“

Takođe, neretko kombinuje naučne termine sa sociopolitičkim.

Izdavanje[uredi | uredi izvor]

Sokal je predao članak „Social Text-u", čiji urednici su prikupljali članke za „Naučne ratove",,Prevazilaženje granica" je bilo bitno, jer je i biolog Rut Hubard imao članak o istom problemu[6]. Kasnije, nakon što je Sokal otkrio da je reč o prevari u "Lingua Franca", urednici „Social Text-a" napisali su da su oni zahtevali promene, koje je Sokal odbio da napravi.[3] Ipak, pored toga što su Sokala nazvali „autorom teškim za saradnju" i ističući da su takvi autori dobro poznati urednicima, "Social Text" je objavio članak zbog njegovih zasluga u maju 1996. u prolećno/letnjim "Naučnim ratovima". "Social Text" se kasnije branio izjavom da članak nije ponuđen na analizu nekom fizičaru.

Reakcije i odgovori na članak[uredi | uredi izvor]

Rasprava imeđu urednika i Sokala[uredi | uredi izvor]

U maju 1996. godine u primerku "Lingua Franca-e" Sokal je objavio da je "Prevazilaženje granica" bila prevara i zaključio da "Social Text-u" nije bio problem da objavi članak o kvantnoj fizici bez konsultovanja sa bilo kim koje stručan u toj oblasti, zbog svojih ideoloških uverenja.

U svoju odbranu, urednici „Social Text-a" su izjavili da je Sokalov esej bio pokošaj profesionalnog naučnika da traži neku vrstu potvrde od postmoderne filozofije za razvoj u njegovom polju. Pored kritikovanja njegovog stila pisanja, urednici "Social Text-a" optužili su Sokala za neetičko ponašanje.[7]

Sokal je rekao da je odgovor urednika pokazao problem koji je nastojao da identifikuje. Društveni tekst, kao akademski časopis, objavio je članak ne zato što je bio veran, istinit i tačan svojoj temi, već zato što ga je napisao „akademski autoritet“ i zbog pojave opskurnog pisanja. Urednici su rekli da ga smatraju loše napisanim, ali su ga objavili jer smatraju da je Sokal akademik koji traži njihovo intelektualno odobrenje.

Sokalova i Brikmontova knjiga[uredi | uredi izvor]

Sokal i Žan Brikmont su 1997. godine napisali, Impostures intellectuelles". Knjiga je sadržala analizu izdvojenih delova koje su pisali priznati intelektualci za koje Sokal i Brikmont tvrdili da koriste neispravnu naučnu terminologiju. Završena je kritičkim rezimeom postmodernizma i kritikom snažnog uticaja socijalnog konstrukcionizma u sociologiji naučnog saznanja. U 2008-oj godini Sokal je objavio nastavak knjige pod imenom „Beyond the Hoax", gde se osvrnuo na istoriju prevare i raspravljao o njenim trajnim efektima.[8]

Uticaj na naučni svet[uredi | uredi izvor]

Sociološko učenje koje sledi[uredi | uredi izvor]

Sociolog Rob Viler je 2009. godine izveo eksperiment u kojem je dao studentima osnovnih studija da pročitaju Sokalov članak i nekima rekao da je to delo nekog od njihovih kolega, a nekima da je to delo nekog poznatog akademika. Saznao je da su studenti mnogo bolje ocenili rad po kvalitetu ako su verovali da je autor teksta visoki intelektualac.[9]

Skandal „Sokalski kvadrat“[uredi | uredi izvor]

Džejms A. Lindzi, Piter Bogosijan i Helen Plakrouz su 2017. godine pokrenuli „The Grievance Studies affair“(srpski: Afera žalbene studije), projekat za kreiranje lažnih akademskih radova o studijama kulture, LGBT, rase, pola, gojaznosti i seksualnosti i potom njihovo slanje u akademske časopise. Njihova namera je bila da razotkriju probleme u „grievance studies“, terminu koji primenjuju na potkategoriju ovih akademskih tema u kojima „loša nauka potkopava pravi i važan posao koji se obavlja na drugim mestima“.

Prevara je počela 2017. i nastavila se 2019. godine, kada je zaustavljena nakon što je jedan od listova privukao pažnju novinara, koji su brzo otkrili da njegova navodna autorka, Helen Vilson, ne postoji. Do tada su objavljena četiri od 20 radova, tri su prihvaćena, ali još nisu objavljena, šest je odbijeno, a sedam je još uvek u reviziji.

SOKAL III[uredi | uredi izvor]

Oktobra 2021, naučni časopis „ Higher Education Quarterly“ objavljuje lažni članak od „autora“ „Sage Owens" i,,Kal Avers-Lynde III"[10]. Autori prave anagram „SOKAL III”. List im je povukao objavu.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „The Sokal Hoax: A Forum”. Lingua Franca. Pristupljeno 2022-05-02. 
  2. ^ „A PHYSICIST EXPERIMENTS WITH CULTURAL STUDIES”. Lingua Franca. Pristupljeno 2022-05-02. 
  3. ^ a b „MYSTERY SCIENCE THEATER”. Lingua Franca. Pristupljeno 2022-05-02. 
  4. ^ Gross, Paul R.; Levitt, Norman (1997-11-06). Higher Superstition: The Academic Left and Its Quarrels with Science (na jeziku: engleski). JHU Press. ISBN 978-0-8018-5707-2. 
  5. ^ Sokal, Alan D. (2000-01-01). The Sokal Hoax: The Sham that Shook the Academy (na jeziku: engleski). U of Nebraska Press. ISBN 978-0-8032-1924-3. 
  6. ^ Hubbard, Ruth (1996). „Gender and Genitals: Constructs of Sex and Gender”. Social Text (46/47): 157—165. ISSN 0164-2472. JSTOR 466851. doi:10.2307/466851. 
  7. ^ „Odgovor urednika Socijalnog teksta na Sokalovu prevaru” (PDF). 
  8. ^ „The Book of the Week: Beyond the Hoax: Science, Philosophy and Culture”. Times Higher Education (THE) (na jeziku: engleski). 2008-03-13. Pristupljeno 2022-05-02. 
  9. ^ „The False Enforcement of Unpopular Norms” (PDF). 
  10. ^ „Another 'Sokal' Hoax? The Latest Imitation Calls an Academic Journal's Integrity into Question”. www.chronicle.com. decembar 2021. Pristupljeno 2022-05-02.