Pređi na sadržaj

Balzakova kuća

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Balzakova kuća
Maison de Balzac
Lokacija16. arondisman
Pariz
Francuska

Balzakova kuća je kuća-muzej pisca u bivšoj rezidenciji francuskog romanopisca Onorea de Balzaka (1799–1850). Nalazi se u 16. arondismanu i otvoren je svakog dana osim ponedeljka i praznika; ulaz u kuću je besplatan, ali se naplaćuje naknada za njene privremene izložbe.

Sadržaj[uredi | uredi izvor]

Skromna kuća, sa svojim dvorištem i baštom, nalazi se u stambenoj četvrti Pasi u blizini Bulonjske šume . Pošto je pobegao od svojih kreditora, Balzak je iznajmio njen gornji sprat od 1840. do 1847. na ime svoje domaćice (gospodin de Brenjol). Prikupio ga je grad Pariz 1949. i sada je jedan od tri gradska književna muzeja, zajedno sa Kućom Viktora Huga i Muzeja romantike ( Žorž Sand). To je jedina od mnogih Balzakovih rezidencija koja još uvek postoji.

Balzakov petosoban stan nalazio se na poslednjem spratu, na tri nivoa, i kao danas izlazio u baštu. Ovde je uređivao Ljudsku komediju i napisao neke od svojih najboljih romana, uključujući Jednu mračnu aferu. Iako je piščev nameštaj raspršen nakon smrti njegove udovice, muzej sada sadrži Balzakov pisaći sto i stolicu, njegov štap optočen tirkizom (1834), i njegov čajnik i lonac za kafu.

Muzej takođe sadrži Balzakovu dagerotipiju iz 1842. autora Luja-Ogista Bisona, Balzakov crtež Pola Gavarnija (oko 1840.), pastelni portret (oko 1798.) Balzakove majke Lore Salambije (1778–1854), portret u ulju (oko 1795–1814) njegovog oca Bernarda-Fransoa Balzaka (1746–1829), i grafike iz 19. veka renomiranih umetnika uključujući Pola Gavarnija, Onorea Domijea, Grandvila i Henrija Bonaventure Monijea.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Od 1971. godine u prizemlju kuće nalazi se biblioteka autorovih rukopisa, originalnih i kasnijih izdanja, ilustracija, knjiga sa komentarima i potpisima Balzaka, knjiga posvećenih Balzaku i drugih knjiga i časopisa iz tog perioda.

2012. godine Balzakova kuća je renovirana u skladu sa aktuelnim standardima i sada ima moderniji izgled.

Kuća je takođe značajna po šupljinama ispod koje su identifikovane krhotine grnčarije kao nekadašnje nastambe troglodita iz vremena kasnog srednjeg veka. [1] Ova iskopavanja, međutim, nisu otvorena za javnost.

Balzakova kuća je jedan od 14 muzeja grada Pariza koji su od 1. januara 2013. osnovani u javnoj ustanovi Pariski muzeji.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „The history of the museum | Maison de Balzac”. Maison de Balzac. Arhivirano iz originala 29. 03. 2023. g. Pristupljeno 29. 3. 2021. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]