Barutana
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Barutana je objekt ili ustanova za izradu baruta. U narodskom govoru se naziv koristi i za skladište baruta.
Prve manje radionice za izradu baruta se pojavljuju u 14. vijeku u Evropi, a još ranije u Kini. Prve barutane u našim krajevima su u Dubrovačkoj republici, koja barut i izvozi.
Ručna proizvodnja je oko 1500. zamijenjena sa mlinovima. Crteži Leonarda da Vinčija prikazuju peć za sušenje salitre (šalitre), mlin za barut, napravu za sublimaciju sumpora, sušnicu i drobilicu. Krajem 16. vijeka podižu se veće državne barutane, van gradova.
Prva barutana u Srbiji je napravljena 1807. na rijeci Srebrnica u Stragarima. Kasnije se prave još dvije - u Valjevu i na rijeci Resavi kod manastira Manasija. U slobodnoj Srbiji godišnja proizvodnja je do 140000 kilograma, ali je 1844. zabranjena privatna izrada.
1891. se diže nova barutana u Obilićevu, a otprilike u to doba se otvara barutana i u Crnoj Gori.
Pronalaskom malodimnog baruta krajem 19. vijeka barutane se ukidaju ili pretvaraju u fabrike za proizvodnju malodimnog baruta i eksplozivnih materija.
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Literatura
[uredi | uredi izvor]- Vojna enciklopedija, Beograd, 1970, knjiga prva, pp. 501.