Bastion
![]() | Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/34/Copertino.jpg/200px-Copertino.jpg)
Bastion je petougaono istureno utvrđenje u sklopu bedema tvrđave, radi bočnog obezbeđenja tvrđave i sa koga se od neprijatelja vatrom brane drugi dijelovi bedema.[1] Uvodi se umjesto rondele da bi se izbjegao netučen prostor pred njom.
Prvi bastioni se podižu u 15. vijeku. Sve tvrđave se otada grade s njima, i sistem utvrđivanja bastionima (bastionski sistem) ostaje prihvaćen sve do kraja 19. vijeka.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c5/Bastion_%28PSF%29.jpg/200px-Bastion_%28PSF%29.jpg)
Glavni dijelovi bastiona su: fasa - čeoni bedem (dva) i flanka - bočni bedem (dva). Grkljan je zadnja strana bastiona prema tvrđavi, tjeme (teme, još i sajan) je najistureniji dio bastiona. Tačka spoja fase i flanke je rame bastiona. Prostor bedema između dva susjedna bastiona se zove kurtina. Dva polubastiona spojena kurtinom čine bastionski front.
Ponekad su građeni i bastioni odvojeni od tvrđave - takozvani detašovani (odvojeni) bastioni.
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Nestorović 1952, str. 499–504.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Nestorović, Bogdan N. (1952). Arhitektura Starog veka (Arhitektura). Beograd, Srbija, Jugoslavija: Naučna knjiga.
- Vojna enciklopedija, Beograd, 1970., knjiga prva, pp. 502.